Sve podređeno kreiranju privrednog ambijenta na tržišnoj osnovi. Zakonska regulativa pojednostavljena. Nema više monopola i izrazito visokih profita
Privredni ambijent u Crnoj Gori se zadnjih godina izmijenio.
Zakonska regulativa je pojednostavljena u odnosu na prije tri godine. Jednostavnija procedura prilikom osnivanja preduzeća je dovela do povećanja broja privrednih subjekata, a time i relativnog rasterećenja po osnovu poreskih i drugih zahvatanja, odnosno smanjenja doprinosa za PIO i zdravstvo, kazao je mr Dragiša Boričić, predsjednik Komisije za razvoj malih i srednjih preduzeća i direktor Agencije za istraživanje i razvoj "Connecting", komentarišući za "Pobjedu nedjeljom" uslove poslovanja u Crnoj Gori i ulogu Unije poslodavaca Crne Gore. Za željenu ekonomsku efikasnost privrednih subjekata, ta rasterećenja međutim, nisu dovoljna, upozorava on. I dalje se finansira višak zaposlenih u javnom sektoru od četiri hiljade.
- Kreiranje privrednog ambijenta na tržišnoj osnovi, bez dileme, uzrokovalo je stanje u kome nema više toliko velikih privrednih subjekata od kojih u većem dijelu zavisi sudbina crnogorske privrede. Tako mogu reći da su, napokon, prestale direktne intervencije Vlade za "gašenje požara" u cilju rješavanja socijalnih potreba preduzeća, mišljenja je mr Boričić. Koncentracija privrednih aktivnosti se preselila na veći broj malih i srednjih preduzeća. Ja ih shvatam kao "brodiće" koji se mogu brzo i efikasno okrenuti za 180 stepeni, odnosno, adaptirati novonastalom privrednom ambijentu. Efikasnost poslovanja je njihov glavni imperativ. Ne sporim činjenicu da i brzo nestaju, naravno neuspješni.
- Ne treba zaborivati , napominje naš sagovornik, da je tržišna ekonomija, verifikovana postojećom zakonskom regulativom, učinila takve promjene da nema više monopola i izrazito visokih profita. Nema bogaćenja "preko noći". Međutim, u to mnogi još nijesu ubijeđeni. U svakom slučaju, robna i cjenovna konkurencija je došla do izražaja i to je pozitivno. Ali, ono što sada karakteriše privredni ambijent jeste cjenovna i finansijska nedisciplina, napominje mr Boričić. Nedostatak novčane mase uslovio je odlaganje plaćanja između privrednih subjekata, uz obavezu promptnog plaćanja obaveza prema državi, odnosno njenim institucijama i to po sistemu automatske prinude. Obrnut slučaj rijetko je zapažen, jer je potrebna sudska procedura koja ipak traje dugo.
U kreiranju makroekonomskih uslova kako za opstanak, tako za rast i razvoj ne samo malih i srednjih preduzeća već i velikih poslovnih sistema značajno participira Unija poslodavaca CG, čiji je član i Agencija za istraživanje i razvoj "Connecting". Unija poslodavaca Crne Gore kao organizacija koju čine preduzetnici i menadzerska struktura kako malih i srednjih, tako i velikih preduzeća predstavlja gro crnogorske privrede. Njene članice zapošljavaju preko 50 odsto radnika u privredi. Participiraju u stvaranju društvenog bruto proizvoda Crne Gore oko 60 odsto.
- Naša uloga nije opoziciona već partnerska, na relaciji privatni - javni sektor, jer mislimo da sa jačanjem pozicije privatnog raste efikasnost javnog sektora, kaže mr Boričić. Sa takvim načelom pristupili smo potpisivanju sporazuma o saradnji sa institucijama javnog sektora, a između ostalog i za razvoj malih i srednjih preduzeća. Cilj nam je da povećamo broj i kvalitet privrednih subjekata kako bi relaksirali postojeća poreska i druga opterećenja u cilju sveukupne efikasnosti. Neefikasnost javnog sektora u domenu nivoa i obuhvata poreskog opterećenja je dio naše stvarnosti, ali je naša uloga da doprinesemo njenom dovođenju u prihvatljive okvire.
- U sadašnjim uslovima prije se može govoriti o opstanku nego o rastu i razvoju malih i srednjih preduzeća, kaže mr Boričić. Rađanje i umiranje, pa i privrednih subjekata je normalan proces. Preduzeća "životnog stila" rast i razvoj, kao i osnivanje, finasiraju ličnom štednjom. Preduzeća osnivača finansiraju se kapitalom pojedinaca, razvojnim fondom i rizični kapitalom, a ona - visokog potencijala - razvojnim fondom i rizičnim kapitalom. Jedino postoji kapital pojedinaca i rizični, bankarski, kapital. Bankarski kapital je izuzetno skup, a o procedurama, dobijanja sredstava da ne pričamo, naglašava Boričić. Prvi uslov dobijanja kredita je da imate dobar bonitet. Ne zaboravimo da je kamatna stopa u razvijenom svijetu na godišnjem nivou četiri do pet odsto, a kod nas 14 odsto. Mislim da Vlada i Centralna banka trebaju intenzivnije raditi i na tom polju, u cilju finansijske konkurentnosti i obaranju kamatnih stopa. Naše banke i osiguravajuća društva imaju neviđenu stopu profita koju Zapad ne poznaje, tvrdi Boričić.
- Povećanjem broja subjekata i zaposlenih , pri istom fiskalnom opterećenju, rasterećuje se poslovanje postojećih privrednih subjekata. Zavod za zapošljavanje čini određene napore u tom pavcu. To nije dovoljno, smatra Boričić, jer mnoštvo zahtjeva za kredit, odnosno samozapošljavanje čeka na red, što ukazuje na nedostatnost sredstava, čak i za dobre ideje. Obrnuo bih redosljed poteza. Krenuo bih od testiranja usmene ideje prema projektu, a ne " napravi projekat, konkuriši, pa ću ti cijenit ideju", kaže naš sagovornik.
- Dobro je što smo se opredijelili za turizam i poljoprivredu kao strateške pravce razvoja, napominje mr Boričić, komentarišući prioritete. Prošlo je vrijeme teške i "omrčene" industrije. Mogla je egzistirati u samoupravnom modelu privređivanja. U tržišnim uslovima šireg karaktera, tu gubimo šansu. No i u navedenim prioritetima, posebno u poljoprivredi, nedostaje "završna ruka". Podgorički projekat za otkup i preradu voća i povrća ne zaživi, on ide nenamjenskim pravcem - sajamskim priredbama i koncertima, umjesto da postane centralna crnogorska fabrika za proizvodnju hrane na bazi lokalne proizvodnje voća i povrća i snažnije povuče individualni sektor u poljoprivredi. Ono što se dešava u turizmu, posebno preko procesa privatizacije, mr Boričić smatra da je razuman i racionalan potez uz efekat koji produkuje rast bruto društvenog proizvoda Crne Gore i izmjenu strukture turističke ponude u pravcu zahtjevnije klijentele čemu sve konkurentske destinacije proferiraju.
Bez stimulcije preduzetništva u fazi strukturnih promjena i restrukturianja privrede, nema govora o prirotetima razvoja, smatra mr Boričić, i podsjeća na izjavu za novine jednog političara zaduženog za privredu sa stastanka sa privredicima: "Mi od vas ne zahtijevamo ništa drugo osim da proizvedete, prodate i naplatite". Umjetnost biznisa je prethodno rečena, ali lako je reći a mnogo teže učiniti, mišljenja je mr Boričić. Mladim kadrovima treba dati šansu, testirati i podržati njihovu ideju, a posebno vrednovati talente. Stimulišemo ih dok studiraju, a ne kad treba da rade . To je paradoks korišećnja ljudskog resursa, što nije svojstveno Zapadu, ističe mr Boričić.
Dobri plaćaju cijenu loših
Sadašnji privredni ambijent nije jednak za sve, jer dobri privredni subjekti plaćaju cijenu loših. Lošima se toleriše kao što je to bio slučaj, nedavno, oko opraštanja poreza i doprinosa. Kapital se seli iz privrednih subjekata u potrošnju i na kamate bankama. Iz tih razloga stopa "smrtnosti" malih i srednjih preduzeća je sve veća, ističe mr Boričić.
Znanje
- Uvjeren sam da Crna Gora ima kvalitetan kadar za vođenje biznisa, kazao je mr Boričić. Na Zapadu smo prepoznatljivi, a ovdje prvi prozvani za usjeh. Čuo sam od prof. Boška Gluščevića maksimu - "u Crnoj Gori će ti sve oprostiti, ali ne i uspjeh". Mnogi nam prigovaraju što smo spojili izvršnu i upravljačku funkciju u jednom lancu, a čak i vlasniku, te da to Zapad ne poznaje. Ne vidim u tome ništa loše. Mi smo u procesu tranzicije, i to nam nameće racionalnost poslovanja. Što se tiče posjedovanja znanja za razvoj biznisa, dokaz je nagli rast broja privrednih subjekata, gdje svako pokušava da nađe svoju šansu, čak i na info tržištu. Druga je stvar što smo se naučili na uvoz svega i svačega, čak i "znanja". Impresionirao me je slučaj promjene vlasničke strukture, uz istovremeno zadržavanje ključnog menadzmenta u "Telekomu", što je dokaz posjedovanja znanja u našim prostornim gabritima, naglašava mr Boričić.
Programske aktivnosti
Programske aktivnosti Unije poslodavaca na osnivanju, rastu, i u razvoju malih i srednjih preduzeća su, prema riječima mr Boričića, brojne. Planiran je rad na eliminisanju formalnih i strukturarnih ograničenja uspješnijeg i intenzivnijeg razvoja preduzetništva. Predstoji identifikacija područja komparativnih prednosti za uspješan mali i srednji biznis. To podrazumijeva proizvodnju u funkciji supstitucije uvoza, identifikaciju monopola i odnos prema prostoru pogodnom za biznis. Predviđena je veza i saradnja sa individualnim nosiocima ovih biznis ideja, iz faze pilot projekta u programsko opredjeljenje. Planiran je razvoj malih i srednjih preduzeća na resursima Crne Gore - kao što su voda, kamen, ekološka hrana i slično.