Šta smo postigli

Snaga i uspješnost biznis zajednice opredjeljuje i snagu države.

Zato UPCG, već dvije decenije, zastupa i štiti interese poslodavaca, unapređuje uslove poslovanja, promoviše preduzetništvo i odgovornu poslovnu praksu. Cilj takvog djelovanja UPCG je stvaranje moderne, konkurentne i jake privrede i uspješne Crne Gore.

U dokumentu Šta je UPCG do sada postigla? dat je pregled dijela rezultata koje je UPCG ostvarila u prethodnom periodu (do decembra 2021. god.).


Ostalo

Partcipiranjem u Savjetu za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, te učestvovanjem u ostalim tijelima i radnim grupama za izradu propisa, kao i intezivnim radom kroz dostavu primjedbi i sugestija, UPCG je, između ostalog, postigla:

  • ukidanje plaćanja tzv „firmarine“;
  • ukidanje plaćanja poreza na potrošnju;
  • ukidanje plaćanja kinematografske takse;
  • uvođenje prethodne saglasnosti Vlade na odluke nadležnih organa jedinice lokalne samouprave o visini naknada za korišćenje opštinskih puteva;
  • da Glavni grad Podgorica odustane od prvobitne nemjere da se visina godišnje naknade za korišćenje komercijalnih objekata kojima je omogućen pristup sa opštinskog puta utvrđuje u jednakom iznosu, već se opredijeli da se ista utvrđuje u zavisnosti od više kriterijuma, kao što su kategorija puta pored kojeg se objekat nalazi, površina objekta i vrsta djelatnosti koja se obavlja u tom objektu, čime je izbjegnutno predviđeno drastično povećanje ovog fiskaliteta
  • da Glavni grad Podgorica izmijeni Predlog odluke o radnom vremenu, u smislu da se ugostiteljskim objektima vrste disko klub i noćni klub koji su locirani u dijelu porodične stambene zgrade omogući produženo radno vrijeme do 03:00h (za razliku od onih koji su nalaze u stambenoj i stambeno poslovnoj zgradi, koji mogu raditi samo do 24:00h).
  • ukidanje meritornog odlučivanja Inspekcije rada (brisano ovlašćenje inspektora rada da može, na inicijativu zaposlenog i ako je pokrenut postupak za zaštitu prava kod nadležnog suda, obustaviti od izvršenja rješenje poslodavca o otkazu ugovora o radu ako utvrdi da je očigledno povrijeđeno pravo zaposlenog, dok sud ne donese pravosnažnu odluku o spornom pitanju);
  • uvođenje određivanja visine otpreminina za tehnološko-ekonomske viškove u zavisnosti od godina radnog staža kod tog poslodavca;
  • fleksibilniji postupak otkaza ugovora o radu po osnovu opravdanih slučajeva;
  • uvođenje instituta dopunskog rada i kod istog poslodavca;
  • pojednostavljanje procedure zapošljavanja stranih lica u CG, u postupku izdavanja radnih dozvola i odobrenja za privremeni boravak, kroz smanjenje administrativnih taksi, potrebne dokumentacije i skraćivanje rokova za odlučivanje nadležnih organa.
  • oslobađanje obaveze plaćanja posebnog doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom za male poslodavce koji zapošljavaju do 10 lica;
  • ukidanje obaveze produžavanja registracije preduzeća na godinu dana;
  • uvođenje „jednošalterskog sistema“ za registraciju preduzeća
  • ukidanje obaveze poslodavca da prijavljuje slobodna radna mjesta ZZZCG u slučajevima: kada postoji potreba da se istekom prethodnog ugovora o radu sa istim zaposlenim zaključi ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme; kada postoji potreba da se zaposleni rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca; preuzimanja zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, uz njegovu saglasnost.
  • proširenje nadležnosti agencija za zapošljavanje u smislu da mogu obavljati i poslove posredovanja u zapošljavanju građana Crne Gore u inostranstvu.
  • smanjen je rok sa 5 na 2 dana za postupanje Zavoda za zapošljavanje CG po zahtjevu poslodavca za objavljivanje slobodnog radnog mjesta;
  • OKU-om je data mogućnost da poslodavac može samostalno ocjeniti radne i stručne sposobnosti zaposlenog na probnom radu, bez obaveze formiranja Komisije za procjenu radnih sposobnosti zaposlenog.
  • Trajanje pripravničkog staža ne ulazi u vremensko ograničenje od 24 mjeseca ugovora o radu na određeno vrijeme.
  • Poslodavac je oslobođen administracije, odnosno obaveze donošenja donošenja rešenja za plaćeno i neplaćeno odsustvo, već je dovoljno da vodi evidenciju.
  • Utvrđena je naknade zarade za vreme prekida rada, do kojeg je došlo bez krivice zaposlenog, u visini od 70% njegove prosječne zarade ostvarene u prethodnom polugodištu, uz dva ograničenja: da ne može biti niža od minimalne zarade i da se može isplaćivati najduže 6 meseci u okviru jedne kalendarske godine.
  • Unapređeno vođenje disciplinskog postupka, u dijelu odlaganja rasprave, mogućnosti da i poslodavac angažuje treće lice, te utvrđivanje roka za zaključenje glavne rasprave.
  • OKU-om su prepoznati dodatni slučajevi kao dovoljno opravdani razlozi na osnovu kojih poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenom, po skraćenom postupku, bez obaveze sprovođenja disciplinskog postupka.
  • Od 1. aprila 2014. godine do 30. aprila 2015. godine predviđeno je da ukupno uvećanja zarade po više osnova- za rad noću, prekovremeni i za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, ne može biti veći od 150%.
  • na insistiranje UPCG da se transponuje Direktiva 2011/98/EU o jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad… u nacionalno zakonodavstvo, Zakonom o strancima iz 2015.godine se uvodi jedinstveno postupak pred Ministarstvom unutrašnjih poslova i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad stranaca.
  • izbrisana odredba koja je uslovljala zapošljavanje stranaca trenutnim stanjem nezaposlenosti na evidenciji Zavoda za zapošljavanje CG (što se dokazivalo potvrdom da na evidenciji Zavoda nema nezaposlenih lica koja ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa na poslovima na koje se ponuda odnosi ili je lice sa evidencije Zavoda za zapošljavanje CG odbilo zasnivanje radnog odnosa na tim poslovima) što je predstavljalo nepotrebnu prepreku prilikom zapošljavanja stranaca i davalo negativan signal stranim investitorima.
  • plaćanje zarade i doprinosa za osiguranicu koja se nalazi na trudničkom bolovanju ide na teret Fonda za zdravstveno osiguranje od prvog dana odsustva i time izbjegli prvobitno predloženo rješenje Ministarstva zdravlja da prvih 60 dana trudničkog bolovanja idu na teret poslodavaca.
  • izdejstvovali smo da izabrani ljekar može utvrditi privremenu spriječenost za rad u trajanju do 15 dana, umjesto ranijih 30 dana. Podsjećamo da je upravo utvrđivanje privremene spriječenosti za rad od strane izabranog ljekara kroz praksu označeno kao naročito problematičano sa aspekta zloupotreba ovog instituta.
  • spriječeno da se iz rashoda izuzmu tehničke rezerve kod osguravajućih društava, što je bilo vrlo problemtično za ovaj krug privrednih društava obzirom da su iznosi tehničkih rezervisanja značajno veliki i dominatno čine pasivu društva.
  • otpis vrijednosti (sumnjivih potraživanja) priznaje se na teret rashoda ukoliko je između ostalog, dostavljen i dokaz da su ta potraživanja utužena, odnosno da je pokrenut izvršni postupak radi naplate potraživanja, ili da su potraživanja prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom.
  • iako je namjera predlagača Zakona o zdravstvenoj zaštiti bila da potpuno zabrani dopunski rad, što je bilo vrlo problematično privatnim zdravstvenim ustanovoma zbog nalaženja adekvatnog i stručnog kadra, upornim zalaganjem predstavnika UPCG došli smo do kompromisnog rješenje da će dopunski rad ipak biti moguć pod zakonom utvrđenim uslovima.
  • Zakon o rokovima izmirenja novčanih obavezana insistiranje UPCG na transponovanju Direktive 2011/7/EU protiv kašnjenja u plaćanju, uz argumentaciju potrebe za poboljšanjem likvidnosti privrednih subjekata i povećanje brzine opticaja novca, s jedne strane, dok s druge, omogućavanje efektivne primjene prava povjerioca koji se suočavaju sa kašnjenjem u plaćaju rezultiralo je donošenjem ovog zakonskog okvira.