Razmotriti mogućnost osnivanja antikriznog savjeta
Crna Gora treba da razmotri mogućnost osnivanja savjeta koji će se baviti pitanjima rješavanja ekonomske krize i ublažavanja njenih posljedica, smatraju u Međunarodnoj organizaciji rada (MOR).
Ekspert MOR-a, En Nouls /Anne Knowles/ kazala je da je antikrizni savjet, kojeg čine predstavnici vlade, sindikata i poslodavca, formiran u mnogim zemljama čije je ekonomije globalna kriza snažnije pogodila.
"Crnoj Gori bih svakako preporučila da se glas poslodavaca i radnika u ovim vremenima dobro čuje i da se negativni uticaj krize smanji koliko je god moguće. Da li će to biti obavljeno kroz poseban savjet ili drugačije, stvar je izbora", rekla je Nouls agenciji Mina-business.
Ona je dodala da je, za lakše prevazilaženje krizne situacije, potrebna solidarnost poslodavaca i radnika i da, koliko je to moguće, imaju jedinstvene stavove.
Najveći problem svjetske ekonomije, prema riječima Nouls, su sumorne prognoze da će preko 200 miliona ljudi do kraja naredne godine ostati bez posla, ukoliko se kriza nastavi.
"Poslodavci su ključna karika i uslov dalje produktivnosti u vremenu velike nezaposlenosti, i poruka MOR-a jeste da oni zbog toga moraju imati puni pristup odlukama Vlade, koji se odnose na rješavanje krize", navela je Nouls.
Crna Gora bi, kako je kazala, trebalo da se fokusira na održavanje priliva stranih investicija i poboljšanje konkuretnosti domaćih kompanija.
"Mora se pažljivo voditi računa o uticaju krize na velike kompanije poput Kombinata aluminijuma (KAP) i Željezare, ali i na sektor turizma, važne grane ukupne privrede", smatra Nouls.
U periodu krize, prema njenim riječima, vlade bi trebalo da rade na sprječavanju zatvaranja kompanija, ali i omogućavaju smanjenje broja radnih sati i proizvodnje.
"Time bi se stvorili uslovi da opstane minimum preduzeća i industrije, koji će nakon krize generisati novi rast", objasnila je Nouls.
Ona je najavila da će krajem februara biti organizovan regionalni sastanak MOR-a, na kojem će učestvovati predstavnici vlada, poslodavaca i sindikata, a tema će biti aktuelna kriza, njen uticaj na privredu i rast nezaposlenosti.
U MOR-u, kako je dodala, posebno strahuju od povećanja stope sive ekonomije, jer će veliki broj radnika koji će ostati bez posla biti prinuđen da egzistenciju obezbjeđuje na druge, nelegalne načine.
"U takvoj situaciji država gubi značajne budžetske prihode, radnici nemaju ni minimum zaštite, socijalnog osiguranja i slično, a siva ekonomija loše utiče i na poslodavce koji rade prema zakonu. Dakle, u toj situaciji gube svi i protiv nje se moramo boriti zajednički", poručila je Nouls.
Ona smatra da država mora posebnu pažnju posvetiti malim i srednjim preduzećima (MSP), koja su u mnogim zemljama jedan od najbitnijih stubova ukupne ekonomije.
MSP su, kako je ocijenila, posebno ugrožena, jer je bankama smanjena kreditna sposobnost, a ta preduzeća su od kredita finansirala razvojne projekte.
"Za MSP je potrebno obezbijediti poseban paket pomoći. Evropska centralna banka (ECB) je prve kredite u Mađarskoj upravo opredijelila za MSP, jer znaju da ona ne mogu opstati u teškim vremenima krize", navela je Nouls.
Ona je kazala da MOR veliku pažnju posvećuje i radnim sporovima i pomaže njihovom rješavanju, o čemu će u Bečićima uskoro biti organizovana regionalna konferencija.
"Trudimo se da radne sporove rješavamo u međusobnim razgovorima jer se na odluku nadležnih sudova često čeka nekoliko godina", zaključila je Nouls.
MINA-BUSINESS