Garantni fondovi za kredite malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori mogli bi stimulisati ekonomski rast tamo gdje resursi nisu u potpunosti iskorišćeni. Mnoge banke imaju višak likvidnih sredstava, ali ih ne koriste zbog visokog rizika, vezanog za potencijalne zajmoprimaoce – kazala je za "Vijesti" ekonomski savjetnik u Uniji poslodavaca Crne Gore Ana Karanikić. Prepoznajući značaj garantnih fondova, kao jedan od ključnih instrumenata za podsticanje rasta i razvoja preduzetničkih aktivnosti i u našoj zemlji, UPCG je još u novembru 2006. organizovala okrugli sto na ovu temu.
– Međutim, ni do danas nisu preduzete nikakve konkretne aktivnosti po pitanju osnivanja garantnih fondova – istakla je Karanikić.
Novim Zakonom o bankama u Crnoj Gori uređuje se, između ostalog, i poslovanje lica koja se bave kreditno-garantnim poslovima, gdje kontrolu i izdavanje odgovarajućeg odobrenja za rad vrši Centralna banka.
– Osnovna prepreka na koju nailaze mala i srednja preduzeća prepoznaje se u pristupu kapitalu. Banke najčešće odobravaju kreditne zahtjeve klijenata na osnovu kriterijuma kvaliteta investicione ideje, finansijske strukture i kreditne istorije, kao i sposobnosti zajmoprimaoca da obezbijedi kolateral. U najvećem broju slučajeva, kolateral predstavlja glavnu prepreku za dobijanje potrebnih finansijskih sredstava – napomenula je Karanikić.
Prema njenim riječima, banke uglavnom ne posjeduju punu informaciju o mogućnostima potencijalnih klijenata i njihovoj spremnosti da otplaćuju kredit.
– Ovaj fenomen ima više uticaja na mala preduzeća, nego na krupna. Kreditno-garantni fondovi su u mogućnosti da isprave taj nedostatak tržišne ekonomije – dodala je Karanikić.
M.M.