rubrika "Ekonomija", ND VIJESTI
Ako ne pomognete, mnogi radnici će ostati bez posla
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) juče je saopšteno da je istina da je Vlada Crne Gore preduzela određene mjere za očuvanje likvidnosti privrede i bankarskog sektora, ali da se postavlja pitanje da li je urađeno sve da te mjere daju očekivani efekat, kao i to da li se, s obzirom na ozbiljnost situacije u kojoj se našao najveći broj privrednih subjekata, posebno malih i srednjih preduzeća, moglo preduzeti još nešto, s obzirom na to daje stanje crnogorske privrede daleko od zadovoljavajućeg.
Kroz podršku bankarskom sistemu, obezbjeđivanjem garancija za kreditnu podršku kod međunarodnih finansijskih institucija- Evropske investicione banke i Njemačke banke za razvoj, kreditna sredstva koristilo je ukupno 9 crnogorskih banaka.
Međutim, i pored, bez sumnje, dobre namjere Vlade, ove mjere nijesu dale potreban i očekivani efekat, jer banke ni nakon tih olakšica nijesu u dovoljnoj mjeri olakšale postupak davanja kredita - stoji u reagovanju UPCG na jučerašnje saopštenje Ministarstva finansija.
Iz UPCG su naveli da su preduzeća u vremenu koje je prethodilo globalnoj krizi, usljed sopstvene ekspanzije i generalno ekonomskog rasta u državi, uglavnom finansirala svoje poslovanje i investicije kroz kreditnu podršku komercijalnih banaka.
- Pošto je krizu teško predvidjeti, u određenom trenutku preduzeća su se neočekivano suočila sa smanjenim obimom poslovanja i prihoda, nedostatkom finansijskih sredstava za izmirivanje obaveza, nemogućnošću naplate potraživanja i otežanim nastavkom započetih investicija, zbog nedostatka sredstava. Treba imati u vidu da banke ni u jednom trenutku nijesu otvoreno blokirale kreditnu podršku preduzećima već su, strahujući od rizika nelikvidnosti i nepravovremene otplate postojećih i budućih kredita zbog relativno visoke prethodne zaduženosti preduzeća i građana, postavile visoke kriterijume i nepovoljne uslove za dodjeljivanje kredita - visoke kamate, nerealna kolaterala, kratak period otplate, odsustvo grejs perioda, komplikovane procedure... S druge strane. Centralna banka je reagovala izmjenom određenih zakonskih akata, sa ciljem oslobađanja novca koji bi se, kroz kreditne linije mogao plasirati u privredu. Ipak, ove mjere nijesu u većoj mjeri olakšale postupak dobijanja kredita - smatraju u UPCG.
Nedostatak finansijskih sredstava i nelikvidnost, uz otežanu naplatu međusobnih potraživanja, kako se dodaje, bili su najočigledniji problemi privrede tokom prethodnog
perioda, "tako da nastavak tog trenda za mnoga preduzeća u Crnoj Gori postaje poguban, što će se svakako odraziti i na zaposlenost."
- Da bi opstala, preduzeća su primorana da posluju na ivici održivosti, što svakako znači da će, ako već nijesu, morati da svedu troškove poslovanja na minimum. To ujedno podrazumijeva racionalizaciju broja zaposlenih i njihovih zarada - stoji u saopštenju UPCG.
U Uniji smatraju da su za privredu značajne i pozitivne izmjene- Zakona o porezu na dobit kojim je ukinuto akontativnog plaćanja poreza, kao i donošenje Uredbe kojom je uvedena mogućnost odloženog plaćanja poreske obaveze.
- Međutim, smanjenje stope poreza na dohodak fizičkih lica projektovano je još izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("SI. list RCG" br.78/06), tako da su privredni subjekti, ali i njihovi zaposleni , od 1. januara 2010. godine, s pravom očekivali rasterećenje i refleksiju tog smanjenja na prihode zaposlenih. Izmjene tog Zakona, koje su pratile i izmjene Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, koje su stupile na snagu 01. januara 2010. godine, poništile su očekivane efekte smanjenja stope poreza, jer su oporezovani prihodi koji su do tada bili isključeni iz poreske osnovice (topli obrok, prevoz i regres), a samim tim su ušli u osnovicu za obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. I pored, naizgled, smanjenja opterećanja za poslodavce (usled smanjenja stope doprinosa na teret poslodavca), značajno su povećana opterećenja na teret zaposlenih, tako da je došlo do povećanja i ukupnih sredstva koje poslodavaca mora obezbijediti za isplatu zarada (ukupna bruto zarada) - navodi se u saopštenju UPCG.
Unija, kako se dodaje, ne osporava da je Vlada preduzela određene mjere, ali ukazuje da njihov obim i efekti nijesu u mjeri koja bi značajno poboljšala stanje privrede, kao i da nijesu iskorištene sve postojeće mogućnosti.
- UPCG smatra da sve navedene teškoće predstavljaju zajednički problem sva tri socijalna partnera, te očekuje da će se i rješavati na nacionalnom Socijalnom savjetu, kao tijelu formiranom upravo sa tim ciljem - zaključuje se u saopštenju UPCG.
Oporezujte one koji rade na divlje i smanjite svoje troškove
U uniji smatraju da su poslodavci već preopterećini brojnim fiskalitetima na nacionalnom, a još više na lokalnom nivou, problemima likvidnosti, brojnim i skupim administrativnim procedurama, i da zbog toga imaju sve više problema da zadrže postojeći broj zaposlenih i nivo zarada.
- Iz tih razloga, a zbog potrebe da zadrže dobre radnike, značajan broj poslodavaca je povećano opterećenje na teret zaposlenih preuzeo na sebe, pokušavajući na taj način da zadrži nivo zarada, kad već nijesu u mogućnosti da im ponude veće, ali ima i onih koji su zbog smanjenog obima poslovanja i tekućih problema bili prinuđeni da otpuštaju zaposlene. Unija poslodavaca prostor za obezbjeđivanje novih budžetskih sredstva vidi u širenju kruga poreskih obveznika, eliminisanju sive ekonomije, očekujućeg smanjenja državne i lokalne administracije, te drugih ušteda, npr. kroz racionalnu potrošnju, a da se u tom segmentu mogu uštedjeti značajna sredstva najbolje govore izvještaji Državne revizorske institucije, koji zasada ostaju samo na nivou konstatacije stanja, jer je preduzimanja mjera po njima na samim organima kod kojih je konstatovano neracionalno trošenje budžetskih sredstva ili Vladi - naveli su iz UPCG.
R.M.