rubrika "Ekonomija", ND VIJESTI
Zbog kašnjenja sa porezima blokirano 16 hiljada firmi
Unija poslodavaca Crne Gore nije zadovoljna postupcima socijalnih partnera Vlade i Saveza sindikata tokom kriznog perioda, jer su izostali konkretni dogovori i aktivnosti koji bi pomogli preduzećima da se lakše izbore sa nagoimlanim problemima i održe radna mjesta.
Predsjednik Unije Predrag Mitrović u razgovoru za "Vijesti" naveo je da je država imala na raspolaganju niz mehanizama kojima je mogla da podrži preduzeća, ali da ih nije iskoristila.
- Moram reći da nijesmo zadovoljni jer je izostala konkretnija podrška. Iako postoji niz poznatih mehanizama za pomoć privredi da opstane, oni nijesu iskorišćeni. Moglo je, na primjer, da se pomjere rokovi za plaćanje poreza i doprinosa, da se ima više tolerancije za poslodavce koji zapošljavaju više od 20 ili 30 radnika... Malim i srednjim preduzećima mnogo znači ako im država samo malo pomjeri rok za uplatu poreza i doprinosa, od kojih oni apsolutno ne bježe. Na kraju krajeva, ko ima koristi od ovoliko blokiranih računa zbog neplaćenih poreza i doprinosa? Volio bih da mi neko to kaže. Ko je taj ko ima koristi od 16 hiljada blokiranih firmi koje u nekom roku nijesu uspjele da uplate te obaveze. Dakle, nijesmo zadovoljni time što je Vlada do sada uradila za pomoć privredi i nakon godišnjih odmora mislim da svi moramo da uložimo zajednički napor i energiju i napravimo kratkoročni dogovor, koji će precizirati kako do kraja godine da prebrodimo probleme i da preduzeća koja su trenutno na ivici opstanka izguramo iz te situacije -rekao je Mitrović.
Zbog takve situacije, kako je dodao. Izvršni i Upravni odbor Unije priprema pismo kojim će ponovo upozoriti socijalne partnere. Vladu i sindikate na vrlo tešku situaciju, sa ocjenom da je jedini način za izlazak iz krize formiranje zajedničkog fronta i dogovora.
- Imamo neke zemlje koje su to već uradile, što je bilo efektno. Nema potrebe više da čekamo, već da nađemo tu formulu da održimo firme u Crnoj Gori, radna mjesta, jer je situacija veoma loša - rekao je Mitrović.
On je ocijenio da je ekonomska kriza umorila sve učesnike na tržištu zbog čega je i dalje otežano poslovanje u Crnoj Gori.
- Jedan dio biznis barijera smo svi zajedno uspjeli da eliminišemo, ali tu je toliko nagomilanih problema pa nam posla ostaje još na pretek. Barijera je mnogo i na državnom i na lokalnom, opštinskom nivuo, zbog čega Vlada treba dodatno da pomogne privredi u ovoj teškoj situaciji, prije svega stimulisanjem kreditne aktivnosti bankarskog sektora koja je bila zamrla i zbog unutrašnje i spoljašnje krize - naveo je Mitrović.
On je dodao da se ne smije zanemariti to da su preduzeća u Crnoj Gori bila pod pritiskom, osim globalne krize i vlastitih problema, prije svega zbog nerazumijevanja bankarskog sektora.
- Imamo potpunu neosjećajnost i nerazumijevanje domaćeg bankarskog sektora za privredu, koja se odražava prije svega kroz otežani pristup kreditima, koji su sada ne-dostupniji nego što su bili ranije, kamate su neuobičajeno visoke čak i u poređenju sa zemljama regiona, kolateral koji je potreban uvećanje nekoliko puta... rekao je Mitrović.
On je kazao da bi Vlada i tu imala prostora da pomogne, kroz stimulisanje toeditnih aktivnosti banaka, što bi, prema njegovim riječima, bilo dragocjeno.
- Imamo praksu kakve su mjere sprovođene u zapadnim državama, Evropi i SAD-u, koje su svoje ekonomije pomogle na razne načine, pa i kroz nacionalizaciju banaka ili šu ih pomagale na druge načine i odobravale sredstva kojima je bankarski sektor osnažen i preko njega prenijele snagu i novac na preduzeća. Takve mjere su kod nas izostale -naveo je Mitrović.
Umjesto toga, kako je dodao, mi imamo rasprave i podijeljena mišljenja da li država treba da interveniše na tržištu.
- Državni intervencionizam, po mom mišljenju, u Crnoj Gori treba da se desi. Ne za stalno, na duži rok, već samo u kriznom periodu, kada bi zbog toga svi bili na dobitku. Kad bi Vlada u ovom periodu pomogla kreditnu aktivnost poslovnih banaka i preduzeća da održe svoje poslovanje, to bi održalo firme koje su zdrave. Samim tim će se održati i radna mjesta, što nije jedino obaveza poslodavca, već i te kako i države. To je problem i sindikata, koji, međutim, u prethodnom periodu nije imao dovoljno osjećaja za socijalni dijalog, izgleda da nije shvatio da je jedino zajedno sa poslodavcem moguće da preduzeća ostanu održiva, pa samim tim i radna mjesta - kazao je Mitrović.
On je kazao da je zbog svega toga većina crnogorskih poslodavaca izmorena i na samoj ivici održivosti, osim onih u sektorima koji jako dobro stoje, kao što su finansije, telekomunikacije ijedan dio turizma.
- Međutim, to je jedan mali broj firmi koje kriza ne ugrožava u značajnijoj mjeri, ali mala i srednja preduzeća su trenutno u jako teškoj situaciji iz koje bez pomoći države ne mogu izaći upozorava Mitrović.
Nije bilo otkaza, ali pitanje je do kada
Na pitanje koliko su poslodavci do sada bili primorani da smanjuju broj radnika, kao krajnju mjeru za održanje poslovanja, Mitrović je kazao da se to do sada nije dešavalo u velikoj mjeri zbog solidarnosti sa radnicima, ali će takva odluka zavisiti od toga šta nas očekuje.
- To pitanje se rijetko postavlja, vjerovatno iz straha, ali je ono logično u ovako teškim periodima. Činjenica je, međutim, da veliki procenat poslodavaca u Crnoj Gori ne otpušta radnike ili to ne čini u nekoj većoj mjeri, čak i na svoju štetu isplaćuje radnike, i to prije svega zbog odgovornosti poslodavaca kao socijalnog partnera. U pitanju je solidarnost sa zasposlenim, jer nije jednostavno nekoga sa kojim praktično živite i radite više godina, da ga pošaljete kući jer ste u minusu zbog njega. Tu ulogu igra i naš mentalitet i tako razmišlja sigurno 80 odsto poslodavaca sa kojima sam ja svakodnevno u kontaktu - kazao je Mitrović.
Odluka o otpuštanju, prema njegovim riječima, je veoma teška i nije samo poslovna odluka.
- Mi smo prešli iz socijalizma i trebalo bi da imamo institucije koje bi se bavile radnicima koji ostaju bez posla. Ovo, sa druge strane, ipak nije surovi zapad koji neće da razgovara sa radnikom koji mu je višak, već ga jednostavno bez ikakvog zazora otpusti prvog dana kad mu nije isplativ, jer postoje institucije koje će da riješe njegov problem. Mi smo i dalje tradicionalno društvo i razmišljamo i odgovorno i moralno o tome, ali je pitanje granice dokle možemo izdržati - rekao je Mitrović.
On je ponovo apelovao na sindikalne organizacije koje, prema njegovom mišljenju, nemaju senzibilitet za potrebe i probleme poslodavaca, "već samo iznova traže nove benefite, popuste i zahtjeve".
Mitrović je ocijenio daje najveći prilog poslodavaca u prevazilaženju teške situacije bio uzdržavanje od većih talasa otpuštanja viška radnika.
- I naši socijalni partneri su dužni da daju svoj konkretan doprinos da svi iz krize izađemo sa što manje posljedica - rekao je Mitrović.
R.MILIĆ