PREDSJEDNIK UNIJE POSLODAVACA PREDRAG MITROVIĆ O PERSPEKTIVAMA POSLOVANjA U OVOJ GODINI

Dug platiti za 60 dana

Zbog pogoršanja likvidnosti kompanija, neophodno je ograničiti izmirenje obaveza između preduzeća i sa javnim sektorom na 60 dana, uz mogućnost multilateralne kompenzacije

Ekonomska kriza je oslabila domaću ekonomiju, što je ukazalo na potrebu za hitnim pronalaženjem sistemskih mjera koje bi spriječile produbljivanje problema i doprinijele postepenom ozdravljenju privrede, a neiskorišćeni potencijali moraju se staviti u službu prevazilaženja teškoća i akumuliranih problema, ocijenio je predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović u intervjuu za "Dan".

– Preduzetništvu i biznisu se moraju omogućiti bolji uslovi za poslovanje i stvaranje dodate vrijednosti kroz veću efikasnost administracije, eliminisanje biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta. U uslovima neadekvatnog finansiranja pre­duzeća od strane banaka, takav pristup je poželjan i s aspekta dodatnog privlačenja stranih investitora – kazao je Mitrović.

Smatrate li da bi trebalo zakonski ograničiti rok za naplatu duga?

– UPCG je svojevremeno u dokumentu "Prilog unapređenju i razvoju privrede Crne Gore" predložila mjere za olakšanje postojećeg stanja. Evidentno pogoršanje likvidnosti privrednih subjekata upućuje na neophodnost ograničavanja rokova od najduže 60 dana za izmerenje novčanih obaveza između preduzeća i sa javnim sektorom, a treba ispitati i mogućnost multilateralne kompenzacije.

Da li ste zadovoljni ograničenjem kamata na kredite na 14 odsto za pravna lica i preduzetnike? Ta odluka za sada nije proizvela posebno pozitivan uticaj, pa UPCG smatra da se tom mjerom nije napravio ustupak privredi, niti će u većoj mjeri doprinijeti rješavanju problema učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim.

Koliko je realno oslanjanje na direktne strane investicije, kao glavnog pokretača ekonomije?

Realizacija infrastrukturnih i razvojnih projekata u Crnoj Gori nije moguća bez stranih investicija, jer domaća preduzeća uglavnom nemaju adekvatan finansijski i drugi potencijal, već se posljednjih godina bore za opstanak. Zato je od izuzetnog značaja nastavak kreiranja što povoljnijeg ambijenta i profilisanje Crne Gore kao sigurne i atraktivne destinacije za strane investicije.

Kakva je Vaša ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i koji su glavni nedostaci?

– Poslovni ambijent opterećuju česte izmjene propisa, nepredvidljiv broj i nivo taksi na lokalnom nivou, komplikovane administrativne procedure i česte promjene poreskih obaveza. Potrebno je uložiti dodatne napore u unapređenje pravne regulative, zajedno sa harmonizacijom sa EU propisima, efikasnosti rada sudova, suzbijanje sive ekonomije, smanjenje administracije na svim nivoima i infrastrukturni razvoj.

Kako komentarišete što vlasnici preduzeća traže stečaj, a nakon toga formiraju nove firme?

– Problem u naplati potraživanja ima mnogobrojne implikacije, od nemogućnosti izmirivanja obaveza, pa do poslovanja pod imenom druge firme. Korektno bi bilo razlikovati preduzeća koja su zbog nepredvidljivih ili nepovoljnih okolnosti na tržištu suočeni sa problemima: kriza, nedostatak sirovina, nemogućnost plasmana roba i usluga, smanjen obim poslovanja, visoke kamate, od onih čija je poslovna politika bila loša u kontinuitetu. U svakom slučaju, ovakva preduzeća stvaraju zamršenu sliku privrede, iako formalno posluju po propisima, posebno ako se uzme u obzir da nose povećan rizik nelikvidnosti. Podaci o 15 hiljada preduzeća u blokadi govori da je privreda pod ogromnim pritiskom i da se teško bori sa nagomilanim problemima, a jedna od važnijih posledica je nemogućnost izmirivanja obaveza.

J.V.

Očekuju smanjenje plata i likvidnosti privrede

Šta za privredu znači uvođenje kriznog poreza i moguće povećanje PDV-a?

Povećanje bilo kojeg poreza, a posebno PDV-a, dodatno ugrožava opstanak privrednih subjekata kroz rast svih ulaznih troškova, poskupljenje robe i usuluga, povratni pad prihoda i prometa, što u krajnjem dovodi do pada priliva budžetskih prihoda. Svako novo poresko opterećenje za privredu može da ima kontra efekat – povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda.

Jedna od mogućnosti je povećanje poreza na zarade je smanjenje neto zarada, a time i kupovne sposobnosti stanovništva, indirektno smanjenje obima poslovanja preduzeća kroz manju tražnju za njihovim proizvodima i uslugama, pad ukupne potrošnje i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, uz rast sive ekonomije. Drugi, vjerovatniji scenario, je odluka poslodavaca da zadrže neto zarade na postojećem nivou, pa će krizni porez ići na teret poslodavca, što će se odraziti na tekuću likvidnost i smanjene kapacitete privrede da investira u biznis u ovoj godini.