+382 (0)20 209 250 | ENG

Uzaludni rat ili riznica mogućnosti

Vijesti 31/12/2017
Uzaludni rat ili riznica mogućnosti

Novi milenijum, novi izazovi, novi problemi. Svi smo se bojali ekonomske krize, svi smo strahovali za globalnu sigurnost, a sad svi drhtimo od digitalnog svijeta. Digitalizacija i korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija su u životima građana kao i u poslovanju preduzeća, donijele novi stil života, novi način poslovanja. Sve to je kreiralo ambijent u kojem imamo efikasniju i bržu mogućnost dolaženja do velikog broja raznovrsnih podataka, informacija, koje u digitalnom vremenu, a pogotovo u digitalnoj ekonomiji, predstavljaju najveću prednost i najveće bogatstvo.

Digitalna ekonomija je novi oblik ekonomije, lcoji se u osnovi temelji na korišćenju digitalnih tehnologija. Ona za sve zemlje predstavlja jedan od najatraktivnijih oblika rasta, ali isto tako i veliki izazov za ono što treba uraditi da se do tog rasta dođe. Kako sam već rekao, digitalne tehnologije su ušle u naše živote, a digitalna ekonomija je promijenila način poslovanja te postala obaveza u svakom segmentu života. Nekad se nepismenom smatrala osoba koja nije znala da piše, danas je to osoba koja ne zna da koristi digitalne tehnologije.

Ako posmatramo privatni život bilo koje osobe, digitalne tehnologije su nam donijele velike prednosti. Danas svi plaćamo račune iz fotelje, komuniciramo bez obzira na geografske barijere potpuno besplatno, vodimo računa o svom zdravlju on-line, imamo pristup svim informacijama i u svakom trenutku znamo šta se dešava bilo gdje u svijetu itd. Sve u svemu, život nam je mnogo lakši, kvalitetniji i raznovrsniji. Koristimo sve te prednosti i uvijek hoćemo još, uvijek očekujemo od tehnologije da istupi korak naprijed i ponudi nam nešto više. Svi sretni svi zadovoljni. A onda se desi situacija da mašina zamijeni neko radno mjesto, da ona uradi tri puta brže posao koji radi neki čovjek, uz mnogo manje uloženih resursa. Tada digitalne tehnologije postaju najveći zločinac današnjice, najveća opasnost i prijetnja za egzistenciju svih nas.

Da li te digitalna revolucija unaprijediti ili "uništiti" tržište rada? Da li je ovo vet unaprijed izgubljen rat?

Jedna strana medalje, u ovom trenutku, je ta da su digitalne tehnologije donijele velike promjene na tržištu rada. Stvorile su veliki prostor za fleksibilne oblike rada, za izražavanje kreativnosti i znanja. Otvorio se veliki broj preduzeća koja su bazirana isključivo na ovim tehnologijama, svi proizvodi su postali globalno konkurentni, i konačno je primijenjeno znanje zauzelo primat na tržištu, konačno su inženjeri oni koji diktiraju trendove. Takođe, projekcije su da digitalne tehnologije u sljedećih 10 godina u svijetu mogu kreirati novih 600 miliona radnih mjesta.

Druga strana medalje nam postavlja dilemu: da li mi zapravo treba da se bojimo digitalizacije? Da li je digitalizacija donijela ono čega se većina ljudi u Crnoj Gori boji nesigurnost? Upravo to je jedan od pozitivno/negativnih efekata digitalizacije, nikad ne smijete da kasnite. Digitalizacija nam je nametnula svakodnevnu obavezu, da pratimo šta je to novo i da pokušamo da budemo ispred toga. Ovo za sobom nosi drastične promjene a jedna od njih je da će digitalizacija i sve povezane grane za sobom donijeti zatvaranje određenih radnih mjesta i preuzimanje tih aktivnosti od strane mašina, robota itd. Prve "žrtve" su upravo ona radna mjesta koja se mogu zamijeniti tehnologijama, i oni radnici koji nemaju adekvatne digitalne vještine.

Bitka Davida i Golijata je tako počela, a mi moramo biti oni koji ovaj "rat" koriste na najbolji i najefikasniji način. Da bi država bila pobjednik u ovom ratu, moramo znati da najveći benefit od digitalne revolucije mogu imati samo zemlje u kojima vlade razvijaju na stvaranju ambijenta za inovacije, jačaju obrazovni sistem-posebno u dijelu digitalnih, praktičnih vještina, ulažu u tehnologije i rade na sigurnosti samih mreža. Upravo su ovo faktori koji determinišu na koji način će se nacionalna ekonomija suprotstaviti izazovima budućnosti jer najveći rast imaju one zemlje koje svoju ekonomiju transformišu iz postojeće manufakture u visoko sofisticiranu tehnološku manufakturu. Svi moraju biti svjesni da smart tehnologije kreiraju mogućnosti za prosperitet i rast, ali za to treba da se kreira dobra strateška politika države. Crna Gora danas možda ne može da proizvede avion ili automobil, ali dobra vijest je da i ne mora. Ali možemo proizvesti filter za Instagram ili Snapchat koji je proizvod veoma isplativ a isto tako globalno prihvatljiv koji se lako izvozi. Ali da bismo došli do toga moramo pogurati minimum 100 inovativnih startupova da bi jedan uspio. IT inkubatori, IT hub-ovi, itd. su pogon razvoja novog društva. Napravimo ambijent da to i kod nas zaživi, podržimo inovativne stratup-ove i njegujmo IT struku, a oni će nam to sigurno vratiti i na kratkom i na dugom roku.

Ako se ne pripremimo na vrijeme i ako ne preduzmemo sve mjere za prilagođavanje, rizici od negativnih posljedica digitalne transformacije rastu. Evropska unija već strahuje od ove "bolesti", kreiraju se zajedničke aktivnosti i politike. U ovom dijelu, socijalni partneri moraju odigrati značajnu ulogu i pripremiti platformu za transformaciju društva. Bez te platforme, teško se može doći do uspjeha. Bez ove platforme, i dalje ćemo imati nesrećne (za njih veoma srećne i uspješne) slučajeve odliva "naših" IT stručnjaka, jer su u ovim uslovima ili bez posla ili rade van struke.

Jedno je sigurno, pametne tehnologije će se razvijati iz sekunde u sekundu, a samo od nas zavisi na koji način ćemo uhvatiti korak sa njima, da li ćemo biti pasivni posmatrači i gubitnici ili oni koji će parirati najrazvijenijim zemljama i osjetiti benefite digitalne revolucije. Nadam se da je ovo drugo rješenje odgovor, jer u suprotnom opet ćemo biti daleko od konkurentnih i razvijenih tržišta što će donijeti samo negativne posljedice.

Budite u toku sa aktivnostima UPCG.

Prijavite se za newsletter.