U UNIJI POSLODAVACA SMATRAJU DA TREBA RIJEŠITI PROBLEM DEFICITA RADNE SNAGE
Promijeniti sistem obrazovanja, smanjiti doprinose i poreze
Tržište rada u Crnoj Gori je tokom proteklih nekoliko godina doživjelo značajnu transformaciju - usljed masovne privatizacije i restrukturizacije preduzeća podržanih osjetnim poboljšanjem investicione klime i većim pristupom evropskom i svjetskom tržištu, došlo je do rasta broja novootvorenih radnih mjesta i smanjenja nezaposlenosti.
Međutim, rast potražnje za radnom snagom doveo je i do sve uočljivijeg nedostatka kvalifikovane i adekvatne radne snage, kao i do pritiska na rast zarada. Mnoge radnosposobne osobe su ekonomski neaktivne ili zbog nedostatka potrebnih vještina, nedostatka olakšica pri zapošljavanju, ili ograničenih mogućnosti ugovora o radu u smislu njihove fleksibilnosti. Nedostatak odgovarajućih vještina postao je jedna od najvećih briga za poslodavce koji ovu pojavu smatraju preprekom za budući rast preduzeća. Deficit radne snage doživio je ekspanziju za relativno kratak period, a u zadnjih nekoliko godina najosjetnije je izražen u sektorima građevinarstva i turizma/ugostiteljstva (više od 50%), kao i u trgovini.
Po nedavno objavljenoj anketi Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u prosjeku svaki drugi poslodavac smatra da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage. Kao najznačajnije razloge za to poslodavci navode nedostatak obrazovanih kadrova odgovarajućih profila, kao i njihovo neprihvatanje ponuđenih uslova rada.
Deficit radne snage dovodi i do pritiska na povećanje zarada, kada rast zarada prevazilazi rast produktivnosti rada (veći troškovi na radnu snagu). Što se tiče sistema obrazovanja, evidentno je da on nije dovoljno elastičan kada je u pitanju osposobljavanje kadrova za nove potrebe tržišta rada.
Da bi se odgovorilo navedenim izazovima potrebno je povećati efikasnost radne snage, što se postiže poboljšanjem podsticaja za radnike da aktivno traže zaposlenje, kao i njihovim osposobljavanjem za rad na novim radnim mjestima. Ovo se može učiniti u nekoliko pravaca.
Što se tiče podsticaja za ponudu radne snage, mjere koje bi tome doprinijele su promovisanje fleksibilnih ugovora o radu kao što su ugovori na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme, kao i poboljšanje rada agencija za zapošljavanje u smislu pomoći pri traženju posla i profesionalnog savjetovanja. Takođe, i smanjenje doprinosa na zaradu može predstavljati dodatan podsticaj poslodavcima da angažuju zaposlene kroz smanjenje troškova. Iste mjere mogu se odnositi i na zapošljavanje starijih radnika čije kvalifikacije nijesu bile dovoljne ili adekvatne novim zahtjevima tržišta rada, a takođe kroz prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju.
U dijelu poboljšanja vještina, reforme uključuju olakšan pristup kvalitetnom obrazovanju čiji je cilj profesionalno usavršavanje zaposlenih tokom njihove karijere. Promovisanje doživotnog obrazovanja veoma je značajno u svijetu brzih tehnoloških promjena gdje specifične profesionalne kvalifikacije mogu postati nedovoljne za pronalaženje posla. Visoka stopa realokacije poslova, kao jedna od karakteristika dinamičnih modernih privreda, prinuđava radnike da prelaze sa starih na nove poslove što, često, zahtijeva posjedovanje različitih vještina. U potražnji za radnom snagom, povezivanje obuke sa trendovima profesionalnih profila važno je iz razloga relevantnosti programa obuke, te u slučaju profesionalne obuke treba uzeti u obzir i mišljenje poslodavaca kao primarnih klijenata. Ovo se može postići kroz aktivno uključivanje poslodavaca u razvoj programa, kao i kroz utilizaciju informacija o trenutnim i prognoziranim trendovima u potražnji za radnom snagom. Za ovo je, naravno, potreban dobar informacioni sistem tržišta rada koji pruža podatke o promjenama u zapošljavanju, zaradama i slobodnim radnim mjestima po sektorima i profesijama. Inače, valja napomenuti i da se stimulisanje obuke na radnom mjestu koja igra vrlo važnu ulogu u efikasnom poboljšanju vještina zaposlenih, može postići kroz različite vrste olakšica i pomoći poslodavcima.
Nesposobnost preduzeća da održe optimalan broj i strukturu zaposlenih predstavlja realan problem. Osnovni razlog je taj što institucionalno okruženje u okviru kojeg preduzeća funkcionišu otežava relativno brzo premještanje radne snage iz sektora gdje se ona neefikasno koriste, u sektore gdje njena efikasnost može biti visoka. Da bi se preduzeća lakše prilagodila novim uslovima na tržištu, posebno u sektorima koja prolaze kroz ubrzan rast i razvoj, treba im omogućiti lakši pristup tržištu radne snage kroz fleksibilizaciju radnih odnosa, smanjenje procedura pri zapošljavanju, poreske i druge olakšice pri zapošljavanju teže zaposlivih kategorija radnika, kao i kroz niži stepen zaštite radnih mjesta u ovim sektorima, a u cilju veće elastičnosti tržišta rada. Novi Zakon o radu u čijoj izradi je učestvovala i Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) treba da omogući jačanje ekonomije i rast investicija i konkurentnosti preduzeća kroz fleksibilnije radne ugovore i smanjenje troškova pri zapošljavanju/otpuštanju radnika.
Pored svega navedenog, kao najbrži i najkraći put za suzbijanje deficitarnosti kadrova pokazalo se i otvaranje domaćeg tržišta rada za strane radnike. Legislativa u oblasti zapošljavanja stranaca doživjela je značajne promjene, tako da će od 1. januara naredne godine početi da se primjenjuje novi Zakon o zapošljavanju i radu stranaca kojim će se stvoriti uslovi za lakši pristup stranaca unutrašnjem tržištu rada, a u cilju usklađivanja ponude i tražnje na njemu. Saglasno članu 6 navedenog Zakona, a u skladu sa stanjem na tržištu rada i migracionom politikom, Vlada Crne Gore na godišnjem nivou utvrđuje broj radnih dozvola za strance (tj. kvotu). U cilju prepoznavanja strukture i profila radne snage koju treba angažovati u narednoj godini, UPCG ovih dana sprovodi anketu među svojim članovima. Međutim, poseban akt Vlade kojim će se urediti kriterijumi i postupak utvrđivanja kvote još uvijek nije donesen (čl. 6 st. 4 Zakona), tako da ni konkretan proces utvrđivanja broja i strukture radnih dozvola još nije počeo.
Ana Karanikić
ekonomski savjetnik Unije poslodavaca Crne Gore