Stanje u privredi je takvo da ona ne može da istrpi sve dodatne namete. Moramo biti svjesni da 99 odsto naše privrede čine mala preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, da je trenutno blokirano više od 16 hiljada računa preduzeća i da se taj broj povećava iz godine u godinu, a to čini skoro 50 odsto realne privrede, kazala je u intervjuu za "Dan" predsjednica Unije poslodavaca (UPCG) Svetlana Vuksanović.

- Sve ovo nam govori da je privreda u takvom stanju da bilo kakvo povećanje troškova može da dovede u pitanje njen opstanak. Nadamo se da će se u narednom periodu donijeti mjere koje će stimulisati rast privrede, da će se upravo kroz te mjere privreda rasteretiti i da će se na taj način spriječiti negativan uticaj povećanja stopa poreza i akciza. U suprotnom bi se uništio onaj zdravi dio društva, a to su mala i srednja preduzeća - navela je Vuksanović.

Kako će povećanje PDV-a uticati na poslovanje preduzeća?

- Kao što već znamo, Nova godina je počela sa novim nametima. Već od 1. januara suočeni smo sa povećanom opštom stopom PDV-a. Povećanje opšte stope PDV-a na 21 odsto uticaće na povećanje opšteg nivoa cijena, smanjenje kupovne moći stanovništva i na pad potražnje, što će se negativno odraziti na sposobnost plasiranja proizvoda i usluga od strane preduzeća, a samim tim na njihove prihode. Mjere koje su predložene predstavljaju "najlakši" mehanizam prikupljanja javnih prihoda. Povećanje opšte stope PDV-a, uvođenje novih akciza i povećanje postojećih upravo su mjere koje dovode do samo jedne situacije, dodatno uzimanje novca od privrede i građana, a sve u cilju finansiranja javne potrošnje.

U UPCG strahujemo, a naš stav smo iznijeli u direktnoj komunikaciji sa donosiocima odluka, da ove mjere mogu imati kontraefekat - smanjen priliv sredstava u budžet usled opšteg pada kupovne moći građana, te dodatno slabljenje privrede. Nadamo se da ovo neće biti scenario jer bi on donio dodatne probleme.

Hoće li se cijene dobara i usluga zbog PDV-a povećati više od dva odsto?

- U ovom trenutku veoma je teško govoriti o tome koliko će povećane opšte stope PDV-a za dva procentna poena uticati na povećanje opšteg nivoa cijena. Imajući na umu da je ovo stopa koja obuhvata najveći spektar roba i usluga, brine mogućnost da bi povećanje svih ulaznih troškova moglo dovesti i do rasta cijena za više od dva odsto, što ne bi bilo dobro ni za privredu ni za građane.

Vlada je početkom decembra najavila poreske olakšice za poslodavce, da bi nakon 15 dana navela da je odustala od toga jer ne smiju dozvoliti da prihodi budu niži od planiranih. Kako komentarišete ovakve promjene mišljenja Vlade u veoma kratkom roku?

- Opet ponavljamo da je neophodno dodatno raditi na kreiranju predvidivog i održivog poslovnog ambijenta. To podrazumijeva smanjenje opterećenja na zarade, kao i suzbijanje neformalne ekonomije. Na taj način se mogu obezbijediti značajni budžetski prihodi, kroz veći obuhvat poreskih obveznika, koji mogu zamijeniti većinu predloženih mjera. Treba raditi na kreiranju stimulativnih mjera za privredu kako bi se dodatno razvijao privatni sektor, zatim na smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi, što je problem koji već duži period predstavlja upravo najveći trošak javnih finansija itd. Iako smatramo da je prije povećanja poreskih stopa trebalo ići sa primjenom svih gore pomenutih mjera, sad kada je odluka donijeta ostaje da se svi angažujemo da ona ostavi što blaže posledice.

Od 1. januara su povećane i akcize na duvanske proizvode. Kako će se to odraziti na duvansku industriju?

- Ministarstvo finansija se odlučilo na ubrzanje akciznog kalendara u 2017. godini, tako da za posledicu imamo povećanje cijena cigareta u prosjeku 40 centi po paklici. Po tom novom kalendaru, i u januaru je uslijedilo još jedno povećanje specifične akcize, te uz povećanje stope PDV-a koje utiče na proporcionalni dio akcize, cigarete će biti skuplje za, u prosjeku, dodatnih 40 centi.

Ono što brine, i na šta smo ukazivali, jeste okretanje potrošača alternativnim izvorima snabdijevanja. Sad već sa sigurnošću možemo reći da neće biti ispunjeni ciljevi zacrtani u fiskalnoj strategiji, jer stopa pada legalne prodaje ne može biti u finansijskom iskazu nadomještena primjenom visokih akciznih stopa.

Predstavnici najjačih duvanskih kompanija i njihovi distributeri su na sastanku sa ministrom finansija u oktobru upozorili na sunovrat legalnog tržišta. Ostaje da se vidi kako će se Ministarstvo finansija odnijeti prema već izvjesnom razvoju događaja na tržištu cigareta.

Da li bi i iz kojeg razloga trebalo povećati minimalnu zaradu i za koliko?

- UPCG smatra da će smanjenjem opterećenja zarada doći do rasta neto zarada, što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode. Nadamo se da će donosioci odluka imati sluha za ove naše predloge koji bi u znatnoj mjeri uticali i na suzbijanje neformalnog zapošljavanja, što bi u konačnom dovelo do povećanja broja zaposlenih lica, tj. poreskih obveznika, a samim tim i do povećanja javnih prihoda.

U UPCG nećemo prihvatiti povećanje minimalne zarade ukoliko se ne otvori i pitanje promjene metodologije obračuna zarade, tj. ukoliko ne dođe do smanjenja opterećenja na zarade. U ovom dijelu naša inicijativa će biti usmjerena ka tome da se razmotri uvođenje neoporezivog dijela osnovne zarade i najnižeg iznosa startnog dijela zarade. Takođe, fokus naše pažnje kroz buduću izmjenu regulative biće preispitivanje opravdanosti visine brojnih doprinosa koji prate obračun i isplatu zarade, i koji troškove rada čine izuzetno velikim.