Crnu Goru karakteriše niska konkurentnost privrede i visoka uvozna zavisnost. Domaćim kompanija treba pomoći u izgradnji sistema kvaliteta i jačanja sopstvene konkurentnosti, a prvi korak u tom pravcu Crne Gore ne smije podrazumijevati prihvatanje ulaska stranih kompanija na naše tržište po svaku cijenu zato što mora da zaštiti domaće kompanije i njihovu konkurentnost – smatra Predrag Mitrović, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore. Prema njegovim riječima, Crna Gora nema u punoj mjeri optimalan poslovni ambijent zbog brojnih biznis barijera koje ometaju redovno poslovanje privrednika i nepovoljno utiču na uspješnost.

- U posljednje vrijeme ima pozitivnih pomaka u dijelu poreskih rasterećenja koja utiču i na stvaranje nešto povoljnije klime za dolazak stranih investitora. Međutim, u Uniji smatramo da praksa Crne Gore ne smije podrazumijevati prihvatanje ulaska stranih kompanija na naše tržište po svaku cijenu, iz prostog razloga zaštite domaćih kompanija i očuvanje njihove konkurentnosti – kazao je Mitrović u intervjuu "Danu". Po njegovom mišljenju, primjena CEFTA sporazuma i ukidanje uvoznih carina pokazaće koliko je domaća privreda sposobna da se uspješno takmiči sa ino konkurencijom.

- Vjerujem da će konačno ukazati i na potrebu formiranja Nacionalnog vijeća za konkurentnost za šta se Unija zalaže duže vrijeme. U međuvremenu vjerujemo da će nadležni organi i institucije imati dovoljno sluha za nepovoljnosti privrednog ambijenta koje čine visoki porezi i doprinosi, nepovoljne kreditne linije posebno za "start up" preduzeća, visoke cijene vode, struje i telefona za pravna lica, kao i neplanski, često nepotreban uvoz koji guši domaću proizvodnju – kazao je Mitrović. Unija, prema njegovim riječima, kao barijere prepoznaje i složene procedure i mnoštvo dokumentacije potrebne za pokretanje posla, neodređenost i nedorečenost propisa posebno nejasnih razlika pojedinih vrsta poreskih i instrumenata naknade, kao i oblike diskrecionog odlučivanja kojima se neopravdano stimuliše ili destimuliše određena privredna aktivnost.

Da li su poslodavci zadovoljni porezima i kako komentarišete podatak da na crno radi oko 50 hiljada radnika?

Ukupna poreska politika Crne Gore, posebno u dijelu ispunjenja zahtjeva UPCG za smanjenje poreza i doprinosa na zarade fizičkih lica, ne zaslužuje pozitivne ocjene. Jasno je da sadašnja regulacija ove oblasti direktno ide "na ruku" postojanju sive ekonomije u oblasti zapošljavanja koju ne podržavaju ni sami poslodavci. Smanjenje poreza i doprinosa na zarade direktno bi uticalo da gro zaposlenih iz neformalne u kratkom roku pređu u formalnu ekonomiju. Cijena radne snage je ekonomska kategorija i ona je u Crnoj Gori trenutno izuzetno visoka. Uzrok su brojna opterećenja u vidu poreza, doprinosa i drugih davanja koja se obračunavaju na bruto iznos zarada po raznim osnovama a koji veoma umanjuju konačan iznos neto zarade zaposlenih. Neka rasterećenja u vidu smanjenja poreza su se već desila, ali doprinosi su i dalje izuzetno visoki, brojni i prilično nerealni. To se može reći i za prirez koji se obračunava na porez i on je u opštinama pretjerano visok, od 13 do 15 odsto. Interes radnika ali i poslodavaca je definitivno ispunjenje zahtjeva UPCG za smanjenje poreza i doprinosa na zarade u što hitnijem roku.

Da li će poslodavci saopštiti koji su funkcioneri korumpirani pošto su se u anketi žalili na visok stepen njihove potkupljivosti?

Razumljivo je da se prvi dobijeni rezultati nijesu odnosili na imena lokalnih zvaničnika ili inspektora, već na identifikovanje postojanja same korupcije. Simptomatično je, pokazalo je istraživanje, da su davanje poklona poreskim i drugim inspektorima i nezvanične isplate za lokalne zvaničnike prepoznati kao način koji obezbjeđuje obavljanje redovnih privrednih aktivnosti poslodavaca i preduzetnika. Crnoj Gori kao zemlji čija je opredijeljenost ulazak u članstvo EU to ne ide u prilog, a suvišno je komentarisati koliko je ovakva praksa pozitivna i sa aspekta privlačenja stranih investicija.

Spoljnotrgovinski deficit Crne Gore iznosi 445 miliona eura, upola više nego lani. Šta treba uraditi da se podstakne poslovanje izvozno orjentisanih kompanija?

- Poznato je da Crnu Goru karakteriše niska konkurentnost privrede i visoka uvozna zavisnost. Tek se za mali broj domaćih kompanija može reći da pored izvozne orjentisanosti posjeduju i realne mogućnosti za uspješan nastup na inostranom tržištu, tako da u konačnoj ocjeni ne čudi visok spoljnotrgovinski deficit Crne Gore. Crna Gora hitno mora omogućiti domaćim poslodavcima i preduzetnicima jeste pomoć u izgradnji sistema kvaliteta i jačanje sopstvene konkurentnosti a prvi korak u tom pravcu je formiranje nacionalnog vijeća za konkurentnost, kao i uvođenje niza podsticajnih mjera za jačanje izvoza. Za sada, izvoz koji se ogleda u ponudi sirovina i poluproizvoda sasvim sigurno ne može u pravoj mjeri parirati uvozu gotovih proizvoda što je karakteristika sadašnjeg stanja na tržištu Crne Gore – kaže Mitrović.