+382 (0)20 209 250 | ENG

Intervju Mirze Muleškovića za DN "Dan"

Vijesti 23/07/2018
Intervju Mirze Muleškovića za DN "Dan"

Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) smatra da treba podržati povećanje minimalne zarade sa 193 na 250 eura, ali isključivo pod uslovom da se prethodno omogući smanjenje opterećenja na plate, odnosno porezi koje država propisuje na plate. Kako je u razgovoru za "Dan" saopštio šef Sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju UPCG Mirza Mulešković, poslodavci učestvuju u radu radne grupe koja ima zadatak da uradi analizu efekata uvećanja minimalne zarade kao i smanjenja troškova zarada.

- UPCG je sa privrednicima i prije formiranja radne grupe održala niz konsultativnih sastanaka i svi su rezultirali jedinstvenim stavom da treba podržati povećanje minimalne zarade, ali isključivo pod uslovom da se prethodno omogući smanjenje opterećenja na zarade. To znači da UPCG, kao zvaničan zastupnik privrede, ne može prihvatiti povećanje minimalne zarade ukoliko se ne usvoji i naša inicijativa o uvođenju neoporezivog dijela zarade, tj. ukoliko ne dođe do smanjenja opterećenja na zarade kaže Mulešković za ,,Dan.

On ističe da se nakon pokretanja inicijative za uvećanje minimalne zarade otvorilo još jedno, krucijalno pitanje, koje UPCG potencira godinama, još od svog osnivanja, a to je pitanje visine opterećenja na zarade.

- Prosta matematika nam govori da uvećanje minimalne zarade na 250 eura poslodavcu donosi uvećanje ukupnih troškova za 95,1 euro. Danas, da bi isplatio minimalnu zaradu od 193 eura, poslodavac mora da obezbijedi oko 320 eura, dok s druge strane, da bi isplatio zaradu od 250 eura, poslodavac mora prema trenutnim stopama da obezbijedi oko 415 eura. To znači da u Crnoj Gori visina opterećenja na minimalnu zaradu iznosi 49,2 odsto (a na bruto dva ovo opterećenje iznosi 66,8 procenata). Ovo su prepoznali i Ministarstvo finansija i ostali socijalni partneri kao veliki problem i to je sigurno jedna od posebno opterećujućih barijera i za nove preduzetnike, a naročito postojeće privredne subjekte i njihovo poslovanje. Ovaj segment u značajnoj mjeri narušava i konkurentnost poslovnog ambijenta Crne Gore jer, ako bi pogledali region, kao i zemlje EU, vidimo da je situacija mnogo drugačija, odnosno povoljnija ističe Mulešković.

On objašnjava da je opterećenje na minimalnu zaradu u Hrvatskoj 24,9 odsto, Srbiji 34,5; Sloveniji 43,4; a u Bosni i Hercegovini 44,8.

Što se tiče neoporezivog dijela zarade, dobro je dati i neke primjere iz regiona. Tako u Federaciji Bosne i Hercegovine neoporezivi dio zarade iznosi oko 150 eura dok minimalna zarada iznosi 203 eura. U Srbiji neoporezivi dio zarade iznosi oko 125 eura, a minimalna zarada je 210 eura. U Sloveniji su poreza i doprinosa oslobođene refundacije troškova prevoza i prehrane (do 6,12 eura po danu), kao i regres za godišnji odmor (ako nije viši od 70 odsto prosječne zarade) i opciono ne plaćaju se porezi i doprinosi na godišnje bonuse ukoliko oni ne prelaze 70 odsto prosječne zarade kaže Mulešković.

On smatra da su razlozi za ovako tešku situaciju u kojoj se nalaze privredni subjekti u Crnoj Gori, prvenstveno visoki troškovi poslovanja, a oni uključuju i ostale troškove, kao npr. parafiskalne namete.

Vrijeme je da se konačno shvati da 99 odsto crnogorske privrede čine mikro i mala preduzeća i čije svakodnevno poslovanje, opterećeno brojnim nametima, taksama i davanjima, vrlo teško može podnijeti i ovako visoke troškove. U UPCG smatramo da će smanjenjem opterećenja na zarade doći do rasta neto zarada, što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode, jer će se sa ovim mjerama dodatno suzbiti i neformaino zapošljavanje i podstaći povećanje broja zaposlenih lica, kao i povećanje broja poreskih obveznika, a samim tim i povećanje javnih prihoda. Podsjećam, i praksa i teorija su pokazale da se upravo s manjim nametima povećava krug poreskih obveznika, a to direktno utiče na smanjenje neformalne ekonomije i uvećanje javnih prihoda podvlači Mulešković.

Blokirano više od 16.400 računa preduzeća
Mulešković je saglasan sa ocjenama iz Vlade da se bilježi trend ekonomskog rasta u Crnoj Gori. Ipak, kako kaže, imajući u vidu redovnu komunikaciju koju UPCG ima sa učesnicima u biznisu, privreda, sa druge strane, ne dijeli u potpunosti ocjene o toliko pozitivnim rezultatima.
Podsjetio bih da je crnogorska privreda sačinjena od 99 odsto malih preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, kao i da je trenutno blokirano više od 16.D00 računa preduzeća, a taj broj se povećava iz mjeseca u mjesec, što čini skoro 50 odsto realne privrede. Osim toga, od 1. januara 2018. godine, privrednicima su na teret nametnute i nova opšta stopa PDV-a od 21 odsto, koja obuhvata najveći dio njihovih ulaznih trošnova, zatim povećanje cijene električne energije i goriva, uvedeno je i povećanje akciza koje su napravile značajne poremećaje na tržištu, a tu je i veliki broj parafiskalnih nameta koji u značajnoj mjeri uvećavaju troškove poslovanja privrede. Sve ovo nam govori da poslovni ambijent nije najbolji i da se mora dodatno raditi na njegovom jačanju uioliko želimo da održimo, odnosno podstaknemo dalji rast kaže Mulešković.

Plaše se migracija radnika
S obzirom na to da nam je trenutno minimalna zarada jedna od najmanjih u Evropi, odgovarajući na pitanje plaši li se UPCG da bi ulaskom u EU poslodavci mogli da ostanu bez radne snage kojom danas raspolažu, Mulešković kaže da pitanje migracija radne snage predstavlja veliki problem za sve države, ne samo za države u razvoju kakva je i Crna Gora.
Integracija Crne Gore u Evropsku uniju za sobom nosi mnogo benefita, ali i određene promjene za koje je neophodno dobro se pripremiti u procesu pregovora. Jedna od njih jeste i odliv radne snage. Jasno je da se u poslednje vrijeme sve više priča o odlivu mozgova, odlasku mladih i ukupnom odlivu radne snage, a to će tek biti aktuelna priča nakon ulaska u EU. U ovom trenutku, iz ugla donosioca odluka, navedeno treba da bude posebno značajna tema kojoj se mora posvetiti pažnja i koja mora biti u centru svih politika. Dovoljno je da pogledamo u komšiluk i shvatimo da se upravo s tim problemom susrela i Hrvatska koja se odmah nakon ulaska u EU suočila s problemom odliva radne snage navodi Mulešković.

Izvor: Dnevne novine "Dan", 23.07.2018.godine (rubrika "Društvo" str.10)

Budite u toku sa aktivnostima UPCG.

Prijavite se za newsletter.