Unija poslodavaca Crne Gore očekuje da će nadležne državne institucije ponuditi novi tekst zakona o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga, koji će biti razumljiviji, a time i lakše primjenjiv u praksi.

"Elementarnim čitanjem ovog Nacrta zakona može se uočiti da je on nerazumljiv, a time i teško primjenjiv, zbog čega će biti neophodno konsultovati stručnu pomoć", rekao je agenciji Mina-business savjetnik za pravne poslove u UPCG Branislav Begović.

On je kazao da je zbog jezika i poruka glomaznog stila sadržaj zakona konfuzan, pojedini članovi imaju i po tri stranice pisanog teksta, kao i da njime nijesu jasno određene nadležnosti pojedinih subjekata, kao što su Vlada, ministarstava i komisije.

"Čest je slučaj da nerazumljivost zakona uzrokuje dosta nesporazuma koji kulminiraju poslovnim nedoumicama, sporenjima i potrebama za tumačenjem", kazao je Begović.

On smatra da je u tekstu Nacrta zakona o učešću privatnog sektora u vršenju javnih poslova trebalo izbjeći strane termine i tuđice iz bliskog okruženja, jer on treba da bude razumljiv onima kojima je namijenjen.

Zakon uslovljava javljanja na javne konkurse ispunjavanjem obaveza plaćanja doprinosa, što je prema Begovićevom mišljenju neustavno, jer niko nema pravo da privrednicima uskrati učešće na njima.

On predviđa i da se određene procedure ili oglasi objavljuju u službenom glasilu Evropske unije, odnosno njenom Žurnalu, što Begović smatra nesuvislim, s obzirom da Crna Gora još nije članica EU.

"Neko je nemušto i sa malo pažnje prepisao tekstove zakona koji važe u EU s ciljem da to bude norma u domaćem", kazao je Begović i dodao da strani propisi postaju dio unutrašnjeg pravnog poretka nakon ratifikacije.

U tekstu Nacrta zakona se, kako je rekao, pominju i regionalne vlasti, iako u sistemu njene podjele u Crnoj Gori postoje samo republička i lokalna.

"Kod nas nema regionalne vlasti, što znači da je to rješenje neko izvukao iz konteksta zemalja okruženja i ponudio nama", tvrdi Begović.

On smatra da Crna Gora ne treba nekritički da prihvata tuđu pravnu tradiciju i bježi od sopstvene.

UPCG je pripremila i komentare na Vladine izmjene i dopune zakona o privrednim društvima.

"Kritičkim pristupom želimo da doprinesemo da tekst zakona o privrednim društvima, koji treba da usvoje nadležne državne institucije, bude kvalitetan i olakša praktičnu primjenu", kazao je Begović.

Ponuđeni tekst izmjena i dopuna zakona je, kako tvrdi, opterećen činjenicom podnormiranosti, odnosno nedovoljne uređenosti pojedinih odnosa, kao što su norme o sjedištu i poslovnom imenu preduzeća i njihov izostanak za javne kompanije.

Begović je podsjetio da je Zakon o javnim preduzećima, usvojen 1991. godine, i dalje dio crnogorskog pravnog poretka, iako je u nesaglasju sa ovim o privrednim društvima.

"Uporedna zakonodavstva govore da zakon o privrednim društvima mora sadržati norme i o javnim preduzećima, jer se kroz njih realizuje značajna oblast privređivanja, od onih republičkog značaja do komunalnih", rekao je on.

Begović je dodao da je takav propust spriječio veliki broj članova UPCG da učestvuju u nadmetnju za poslove koji spadaju u djelatnosti javnih preduzeća.

Zakon, smatra on, treba da sadrži i norme o povezanim društvima i dividendama, kao i o sprječavanju zloupotrebe njihovog osnivanja kako bi se drugom nanijela šteta.

"Postojeće norme o zloupotrebi svojstva pravnog lica su nedovoljne da spriječe vlasnike već osnovanih preduzeća da ih ukinu kako bi izbjegli povjerioce, a zatim istim kapitalom osnivaju novo", objasnio je Begović.

On smatra da bi zakon o privrednim društvima trebalo da obezbijedi jednak tretman svih akcionara.

"Učinjeni su dobri pomaci na zaštiti manjinskih akcionara, ali smatramo da treba raditi na napuštanju prakse da se oni posmatraju kao remetilački faktor u upravljanju preduzećima i da je nepoželjno njihovo prisustvo u Bordu direktora", ocijenio je Begović.

Prema njegovom mišljenju, izmjene i dopune zakona ne bi trebalo usvojiti u "zadatom vremenu", već nakon dugih i ozbiljnih javnih i ekspertskih rasprava.

"U suprotnom ćemo biti svjedoci novih izmjena zakona, čime se uspostavlja sistem pravne nesigurnosti, što je opomena za svakog potencijalnog investitora", tvrdi Begović.