Iako se o osnivanju kreditno-garantnih fondova u Crnoj Gori raspravlja više od godinu, glavni akteri još ne prepoznaju značaj, mogućnosti i benefite koje bi takav jedan fond mogao da ima za crnogorsku privredu.
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je još u novembru prošle godine organizovala Okrugli sto na temu "Garantni fondovi u Crnoj Gori", ali još nema značajnijeg pomaka u njihovom osnivanju i realizaciji – poručila je savjetnik za ekonomska pitanja UPCG Ana Karanikić.
U okviru vladine Agende ekonomskih reformi, mala i srednja preduzeća prepoznata su kao glavni pokretač rasta, otvaranja novih radnih mjesta, inovacija, transfera tehnologija i balansiranja ekonomije. Međutim, napominju u Uniji, ključni problem razvoja malih i srednjih preduzeća je nedostatak sredstava i nemogućnost dobijanja kvalitetnih kredita.
- Iako su neki garantni fondovi samofinansirajući, a dio njih čak donosi i profit, na početnom stadijumu većina takvih fondova obično dobija podršku države. Korišćenje državnih fondova opravdava se time što garantni fondovi pružanjem kredita malim i srednjim preduzećima (MSP) mogu da stimulišu ekonomski rast tamo gdje se resursi ne koriste u potpunosti. Mnoge banke u državama u razvoju imaju suficit likvidnosti, ali ne koriste svoja sredstva zbog visokog rizika, vezanog za potencijalne korisnike zajma. Garantni fondovi mogu pomoći da se ta sredstva efikasno usmjere u ekonomiju – ocijenila je Karanikić.
Kako kaže, još jedan argument u korist garantnih fondova je tzv. informaciona asimetrija.
- Banke nikad ne raspolažu potpunom informacijom o mogućnostima potencijalnih klijenata i njihovoj spremnosti da otplaćuju kredit. Ovaj fenomen više utiče na MSP, nego na krupna preduzeća, a posljedica je da MSP dobijaju manje kredite, bez obzira na to što mali biznis može da predstavlja zdrav sektor ekonomije. Kreditno-garantni fondovi mogu da isprave taj nedostatak tržišne ekonomije – uvjereni su u Uniji poslodavaca.
Ona je podsjetila da je na Okruglom stolu zaključeno da bi Fond za razvoj, kao značajna državna institucija, mogao biti potencijalni kandidat koji bi se transformisao u Garantni fond, uz korišćenje postojećih kreditnih sredstava kojima upravlja i dijela sredstava iz privatizacije.
- Na žalost, ispostavilo se da glavni akteri još uvijek ne prepoznaju značaj, mogućnosti i benefite koje bi garantni fond mogao da ima za privredu u cjelosti – sumirala je Karanikić.
Bankari ipak da snize kamate
Poslodavci, za razliku od bankara, smatraju da još ima mjesta za dalji pad kamata u Crnoj Gori, zbog toga što, kako tvrde, banke u poslednje vrijeme raspolažu visokom likvidnošću i viškom sredstava koji bi trebalo da plasiraju u ekonomiju.
- Poslodavci još nijesu zadovoljni niti visinom kamatnih stopa, niti komplikovanošću procedura i složenošću ispunjavanja kriterijuma potrebnih za dobijanje kredita. – poručila je Karanikić.