VIJESTI - 06.06.2009.god
U hotelima i restoranima biće više domaćih proizvoda
Domaći poljoprivredni proizvodi nalaziće se ubuduće prisutnije na trpezama najboljih crnogorskih hotela, nakon što je postignut direktan dogovor između hotelijera okupljenih u Crnogorskom turističkom udruženju i poljoprivrednih proizvođača.
Na sastanku u bečićkom Splendidu, kome je prisustvovali oko 20-ak velikih proljoprivrednih proizvođača iz svih krajeva Crne Gore, te udarni budvanski hotelijeri i restorateri, dogovoreno je da se poljoprivrednici udruže i time omoguće bolji uticaj i plasman na tržište, sa što manjim prisustvom nakupaca. Hotelijeri su, pak, sa svoje strane tražili da domaći proizvodi moraju cijenama biti još konkuretniji, te da je neophodno da održavaju kvalitet i kvantitet proizvodnje, zbog svjetskih standarda kvaliteta hrane koji se primjenjuju u većini hotelskim preduzeća.
Predsjednik hotelijera u CTU Žarko Radulović kazao je da ima utisak, kao kupac domaćih proizvoda, da su oni opravdano ili neopravdano skupi.
- Sa strane hotelijera i restoratera veoma je bitno, da primarni proizvođači shvate naše potrebe u punom kapacitetu. Prvo kvalitet, što nesporno mi na ovim prostorima imamo, ali ne umijemo na pravi način ni da to pokažemo niti da nekoga uvjerimo da je to to. Mi imamo jedan brend crnogorski koji uopšte ne koristimo, već ga pocjenjujemo čak se i smijemo. Trebalo je da Madona dođe u Crnu Goru da proba raštan da bi on opet postao aktuelan, ne kod nas, već napolju. Moramo da tražimo te lajtmotive, jake proizvode i da ih na pravi način plasiramo, tada možemo da uzmemo novac. Najvažnije je da taj kupac shvati da tu robu koju plati, da ona stavrno toliko vrijedi i to nije lako. Vrlo je teško ubijediti nekoga da je naš sir najbolji, da je naša rakija najbolja, a ja tvrdim da jesu. Mi to treba da dokažemo kupcu. Put je malo duži i malo više treba ulagati u njega – naglasio je Radulović.
On je ubijeđen da se mogu naći dodirne tačke između hotelijera i primarnih proizvođača.
- Nijesam protiv dobavljača, ali i oni moraju da uđu u akciju i da svi zajedno u ove dvije teške godine koje slijede moramo da razmišljamo o cjenovnoj politici, odnosno da li proizvodi koje nudimo mogu da nađu kupca i da li vrijede toliko. Ovo je vrijeme neprofita, vrijeme održavanja pozitivne nule, da sačuvamo svoj biznis, kad prođe kriza da možemo punim jedrima da krenemo dalje i ubiramo plodove svog rada – kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, bitno je da proizvođači imaju kontinuitet proizvodnje.
- Ne možemo da 20 dana kupujemo proizvod pa da onda njegov kvalitet bude slabiji ili da ga nema – kazao je on.
Predstavnik Unije poslodavaca Crne Gore Željko Vidaković smatra da ukoliko se naprave dugoročni aranžmani između hotelijera i proizvođača, znaće se tačno šta i koliko će se proizvoditi.
- Moramo biti konkurentni sa cijenom i nije vrijeme za povećanje cijena već snižavanje. Unija poslodavaca je napravila iskorak da pokušamo u minut do 12, maltene u jeku sezone da se sastanu proizvođači povrća, voća, mesa i mesnih prerađevina, mliječnih prerađevina koji prodaju svoje proizvode na kvantaškoj pijaci. Ta Tuška pijaca je koliko za jedne nužno zlo, toliko i izvor mnogih problema. Tu se vrši na najvulgarniji način plasman poljoprovrednih proizvoda koji je u razvijenoj Evropi riješen berzama i distributivnim centrima - naveo je Vidaković.
Prema mišljenju predsjednika Udruženja proizvođača biljaka, pojoprivrednika iz Danilovgrada Buda Brajovića oni mogu ponuditi robu direktno iz svojih plastenika na trpezu potrošača.
- To znači da ćemo isključiiti sve one nakupce, prekupce, dobavljače koji sigurno tu robu poskupljuju za makar 40 odsto. To je i šansa proizvođača da robu prodaju skuplje i sigurnije, a i šansa kupaca da vi tu robu kupite jeftinije makar za 10 do 15 odsto. Tu je ozbiljna šansa i proizvođača i vas kupaca – kazao je Brajović.
Problemi proizvođača
Poljoprivrednik iz Zete Žarko Maraš ocijenio je da poljoprivrednici ne mogu ići više na snižavanje cijena, jer su cijene od sjemena preko đubriva, folija i ostalog repromaterijala izuzetno visoke, što poskupljuje proizvodnju.
- Imamo proizvodnju koja je sigurno u trendu sa najsavremenijom evropskom proizvodnjom, ali imamo problem amablaže jer nemamo gdje da je kupimo. Ponuda i potražnja će ići, ali ako se hotelijeri uključe godinama i prate nas u proizvodnji i od nas kupuju, mi ćemo moći da počnemo da pratimo kontinuitet. Svih ovih 15 godina smo bili ugroženi, nijesmo imalo nikakve subvencije. Zarade su bile na nuli, svi smo, maltene, došli do nule. Svi proizvođači su u problemima jer nijesu praćeni subvencijama od države. To su strašni problemi koji nijesu pratili ovu proizvodnju. Vi ste imali jednog građevinara koji je mogao uzeti kredita koji hoće, a imao je zalog imanje daleko manje od mojega. Taj je mogao podići kredita koliko mu je volja, ali mi nijesmo mogli. Trebali su nam žiranti za kredit od 2. 000 do 5. 000 i bila je strašna procedura – naveo je Maraš.
V. L.