Najnovijim paketom mjera fiskalnih prilagođavanja, koje su u funkciji fiskalne održivosti u cilju servisiranja javnog duga i smanjenja budžetskog deficita za narednu godinu, predloženo je uvođenje privremenog kriznog poreza od 3% na zarade veće od 400 eura u bruto iznosu za narednu, 2013. godinu.
Jedna od mogućnosti koja se može desiti kao posljedica realizacije ove mjere jeste smanjenje neto zarada, a time i kupovne sposobnosti stanovništva, indirektno smanjenje obima poslovanja preduzeća kroz manju tražnju za njihovim proizvodima i uslugama, pad ukupne potrošnje i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, a vrlo vjerovatno i rast sive ekonomije.
Drugi, vjerovatniji scenario, može biti odluka poslodavaca da zadrže neto zarade na postojećem nivou, rast bruto zarada uz zaračunati krizni porez koji će u tom slučaju ići na teret poslodavca, što će se odraziti na tekuću likvidnost i smanjene kapacitete privrede da investira u biznis u narednoj godini (procijenjeni budžetski prihodi po osnovu naplate kriznog poreza na dohodak na godišnjem nivou iznose oko 30 miliona eura).
Kada je u pitanju povećanje stopa bilo kojeg poreza, više puta je javno saopštavan stav Unije poslodavaca Crne Gore da to dodatno ugrožava opstanak privrednih subjekata kroz povratni pad prihoda i prometa preduzeća, što u krajnjem dovodi do pada priliva budžetskih prihoda.
Svako novo povećanje poreskih opterećenja povratno se reflektuje na privredu – povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda.
Stav Unije poslodavaca Crne Gore jeste da se ovakve i slične mjere koje se direktno odnose kako na zaposlene i njihov standard, tako i na poslodavce u Crnoj Gori, moraju biti kreirane i usaglašene na tripartitnoj osnovi, uz punu posvećenost socijalnih partnera, kako bi se dostigli optimalni efekti realizacije i ispunili ciljevi vezani za održivost javnih finansija.
Generalni sekretarijat UPCG