Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) i Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) povodom teksta objavljenog u DN "Dan" 09. marta 2013.godine, pod naslovom "Članovi Socijalnog savjeta skrivaju imovinu"

U cilju sveobuhvatnog i tačnog informisanja javnosti, kao i autora navedenog teksta, UPCG, USSCG i SSCG u nastavku saopštavaju detalje koji mogu pomoći boljem sagledavanju trenutne situacije, a posebno statusa Socijalnog savjeta Crne Gore i članova tog tijela, kao i potpunijem upoznavanju sa koracima i inicijativama koje su navedene organizacije bile prinuđene da preduzmu u cilju razrješavanja trenutnog stanja.

Suština problema nije u nepodnošenju prijava o imovini od strane predstavnika poslodavaca i sindikata u nacionalnom Socijalnom savjetu, niti u namjeri da se ista skriva, kako je to prezentovano u navedenom tekstu, već u spornim odlukama Komisije za spriječavanje sukoba interesa koje predstavljaju grubu povredu međunarodnih standarda, ali i konvencijama i direktivama utemeljenoj nezavisnosti ta dva socijalna partnera. Postavlja se pitanje da li (kako Komisija to tumači) iz pozicije "javnog funkcionera" oni mogu zastupati interese privrede i zaposlenih u odnosima sa Vladom, tj. državom?

Podsjećamo, nacionalni Socijalni savjet je Ustavom Crne Gore utemeljeno tripartitno tijelo, a njegovo osnivanje, sastav i nadležnosti uređeni su Zakonom o Socijalnom savjetu.

Socijalni savjet ne vrši nikakvu funkciju upravljanja i odlučivanja, niti donosi bilo kakve obavezujuće odluke, čak ni za učesnike u samom socijalnom dijalogu. Naprotiv, suština njegovog djelovanja je jačanje razumijevanja između tri noseća stuba razvoja našeg društva – Vlade, sindikata i poslodavaca, a poštovanje zajednički usvojenih principa i stavova ima samo moralnu i etičku, a ne obavezujuću dimenziju.

Članove Socijalnog savjeta imenuju odnosno razrješavaju socijalni partneri potpuno autonomno i u skladu sa svojim aktima. Vlada u navedenom slučaju samo formalno donosi deklaratorni akt o sastavu Socijalnog savjeta jer nema mogućnost uticaja na izbor, niti mogućnost uskraćivanja saglasnosti na izbor bilo kog predstavnika sindikata ili poslodavaca, već samo konstatuje činjenicu njihovog imenovanja od strane ovlašćenih predlagača.

Shodno tome, Socijalni savet se ne može smatrati subjektom, dakle organom, tijelom ili drugim pravnim licem koje vrši javna ovlašćenja ili djelatnosti od javnog interesa u smislu čl.3 Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Takođe, Statutima UPCG, USSCG i SSCG je predviđeno da njihovi članovi ne mogu biti državni ili lokalni funkcioneri, odnosno činovnici, niti biti pod direktnim ili indirektnim uticajem državnih odnosno lokalnih organa uprave.

Komisija za sprječavanje sukoba interesa, neutemeljeno i suprotno zakonu, svrstava Socijalni savjet u organe i tijela nad čijim radom Vlada vrši kontrolu i ima uticaj na donošenja odluka, a predstavnike poslodavaca i zaposlenih, tretirajući ih kao "javne funkcionere", u red onih koji moraju sprovoditi Vladine odluke i politike. Takvo tumačenje u potpunosti obesmišljava međunarodnim aktima i domaćim zakonodavstvom utvrđenu nezavisnost socijalnih partnera, te funkciju i ulogu socijalnog dijaloga u pitanjima od fundamentalnog značaja za socijalnu i ekonomsku situaciju u zemlji.

Već skoro godinu dana predstavnici poslodavaca (UPCG) i sindikata (USSCG i SSCG) vode pravnu prepisku sa Komisijom za sprječavanje sukoba interesa pokušavajući da dokažu da je po domaćem zakonodavstvu, a pogotovu po preuzetim međunarodnim standardima i konvencijama, apsolutno neprihvatljivo da njihovi predstavnici u Socijalnom savjetu imaju status javnih funkcionera. Navedeno je u oktobru 2012.godine rezultiralo podnošenjem tužbe Upravnom sudu na odluke Komisije i incijative za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu, po kojima ti organi još uvijek nijesu donijeli odluku.

Takođe, UPCG, USSCG i SSCG su se istim povodom obratili i Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), Međunarodnoj organizaciji poslodavaca (IOE) i Međunarodnoj konfederaciji sindikata (ITUC) i pribavile nedvosmislena mišljenja tih organizacija da odluke Komisije nisu u skladu sa međunarodnim standardima i da predstavljaju svojevrstan presedan koji ne poznaje ni jedna zemlja u Evropi. Na žalost, ni to nije bilo od uticaja na Komisiju za sprečavanje sukoba interesa da izmijeni svoje odluke.

U kojoj mjeri ovako proizvoljno tumačenje "konflikta interesa" od strane Komisije obesmišljava imenovanja članova velikog broja najrazličitijih savjeta, komisija i radnih tijela koja se formiraju odlukom Vlade, možda se najočiglednije vidi na primjeru radnih grupa u pregovaračkim poglavljima za pristup Crne Gore EU. Naime, pored predstavnika Vlade, članovi u tridestčetiri radne grupe su i predstavnici civilnog sektora, poslodavaca i sindikata, ali i nezavisni eksperti i građani koji daju svoj doprinos u kompleksnom procesu pristupa naše zemlje EU. Po tumačenju Komisije, svi oni, takođe, imaju status javnih funkcionera, što je apsurdno i nema nikakvo zakonsko utemeljenje!

Na kraju ističemo da nakon neuspješnih pokušaja da se pitanje statusa Socijalnog savjeta i njegovih članova iz redova poslodavaca i sindikata riješi u okviru pravnog sistema Crne Gore (zbog ćutanja administracije), UPCG, USSCG i SSCG će tražiti da se ovo pitanje razmatra kao posebna tačka na narednoj sjednici Socijalnog savjeta i upozoriti da će, ukoliko Komisija za sprečavanje sukoba interesa ostane pri svojim spornim odlukama, njihovi predstavnici biti primorani da podnesu ostavke i napuste rad tog tijela. Jasno je da bi to značilo kraj socijalnog dijaloga na nacionalnom nivou, što bi "neko" morao da obrazloži predstavnicima EU, naročito u pregovorima u okviru poglavlja 19, koji su u toku.