Država koju karakteriše poštovanje propisane legislative i u kojoj se sva pitanja od ekonomskog, socijalnog i šireg društvenog značaja rješavaju punom primjenom tripartitnog socijalnog dijaloga, može očekivati i razvoj privrede i napredak društva. Stoga glavni interes sva tri partnera u socijalnom dijalogu (Vlada, UPCG, SSSCG i USSCG) i počiva na dogovoru, postizanju kompromisa i iznalaženju najboljih rješenja.

Na žalost, nije uvijek tako. Poslednja javnosti poznata dešavanja prošla su u znaku zanemarivanja osnovnih načela tripartizma i oglušivanja o stavovima i mišljenju UPCG kao predstavnika poslodavaca, te SSSCG i USSCG kao predstavnika sindikata, od strane Vlade kao trećeg učesnika u socijalnom dijalogu. Takav odnos upućivao je na zaključak da odgovornost po pitanju svih mogućih negativnih dešavanja u narednom periodu treba adresirati upravo na Vladu koja je navedenim postupanjem dovela pred "svršen čin" ne samo UPCG i dvije sindikalne centrale, već i sve privredne subjekte i zaposlene u Crnoj Gori na koje se Predlog dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica prvenstveno i odnosi.

Stoga se ne slažemo s dijelom Vašeg pitanja u kom se navodi da samo UPCG nije uzela uzela učešće u pregovorima, jer u istim nisu učestvovali ni predstavnici sindikata. Podsjećamo, tek nakon javnih istupa, predstavnici SSSCG i USSCG su dobili poziv za sastanak s premijerom Crne Gore. Takav poziv, na žalost, Uniji poslodavaca nije upućen.

Međutim, svjesna pozicije i uloge koju ima kao zvaničan zastupnik interesa poslodavaca u socijalnom dijalogu sa Vladom i sindikatom, UPCG i njeni rukovodioci prethodnih su dana u više navrata javno iskazivali stav po pitanju predmetnog predloga zakona, kao i po pitanju izostanka UPCG iz socijalnog dijaloga. Stoga posebno cijenimo razumijevanje medijske zajednice koja nam je tim povodom dala značajan prostor i pružila priliku da javno izrazimo svoje neslaganje kako s predlogom, tako i jednostranim pristupom kreiranju tzv. kriznih mjera, a bez prethodnih konsultacija sa onima na koje se iste i odnose.

Dakle, tek kada se ponuđena rješenja ove vrste budu kreirala na osnovama pune ravnopravnosti i tripartitne usaglašenosti sva tri socijalna partnera, možemo očekivati da će ona biti na fonu stvaranja okvira za održivost javnih finansija, opstanka i daljeg razvoja privrednih subjekata, kao i očuvanja položaja i standarda zaposlenih. Do tada, u izvjesnoj mjeri upitnim se čini istinsko opredjeljenje za razvoj socijalnog dijaloga u CG, a time i svrsishodnost formiranja nacionalnog Socijalnog savjeta i njegovog djelovanja.

Imajući u vidu veoma tešku ekonomsku situaciju u zemlji koja se posebno negativno odražava na uslove poslovanja i sami položaj privrednih subjekata, jasno je da povećanje bilo kog poreza dodatno ugrožava i dalji rad i tržišni opstanak preduzeća uopšte. Samim tim, treba podsjetiti na ono što često, a posebno u ovom trenutku, zaboravljamo, a što se svodi na činjenicu da svako novo poresko opterećenje može imati kontra efekat za privredu, te uticati na povećanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda. Iako usvojena dopuna zakona predstavlja rješenje koje je nešto bolje od prvobitno predloženog, UPCG ističe da ni ono nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta.

U tom smislu glasi I ocjena UPCG o usvojenoj dopuni zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Dakle, ukoliko povećanje poreza na zarade bude uticalo na smanjenje neto zarada, možemo očekivati smanjenje kupovne sposobnosti stanovništva i pad ukupne potrošnje. Kao rezultat navedenog, usljed manje tražnje za proizvodima i uslugama privrednih subjekata, to će se odraziti indirektno na smanjenje obima poslovanja preduzeća i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, uz rast sive ekonomije. S druge strane, ukoliko poslodavci odluče da neto zarade zadrže na postojećem nivou i teret poreskog opterećenja preuzmu na sebe, isto se se može negativno reflektovati kako na njihovu tekuću likvidnost, tako i smanjene kapacitete investiranja u biznis u ovoj godini.

Generalni sekretarijat UPCG