POBJEDA, 11.11.2012.god, "Ekonomija" (6. strana)
ČEKAJUĆI SAVJET ZA POLjOPRIVREDU
Unija poslodavaca dosad je stalno insistirala na uspostavljanju Nacionalnog savjeta za poljoprivredu i ruralni razvoj, ali bezuspješno. Izgleda da ćemo ga formirati posljednji u Evropi. Zašto?
Da bi dali objektivnu ocjenu rada resornog ministarstva za protekli period od četiri godine, moramo se podsjetiti da smo u proteklom periodu imali svjetsku ekonomsku krizu i veoma nepovoljne klimatske ekstreme (poplave, snijeg i sušu), ali uz ove globalne pošasti i neprilike na koje nijesmo mogli uticati, imali smo i "domaće unutrašnje, na koje smo i te kako mogli uticati, kaže Željko Vidaković, potpredsjednik Unije poslodavaca Crne Gore i direktor "Ekoplanta".
- To je u prvom planu (kao što je) izuzetno mali Agrobudžet od oko 1 odsto, ukupnog budžeta, zatim podizanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, s obzirom na otvorenost našeg tržišta i male carinske stope za prehrambene proizvode uz veoma veliki uvoz poljoprivrednih proizvoda od oko 400 miliona eura. Uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda (još nije stavljen u funkciju ni davno izgrađeni Distributivni centar u Podgorici, a trebalo je aktivirati još makar po jedan na sjeveru i Primorju. Obezbjeđenje povoljnih kreditnih sredstava i uslova za dobijanje istih poljoprivrednicima u sektoru primarne proizvodnje formiranjem Agrarnoggarantnog fonda. Mada je prije godinu dana, na dužu inicijativu Unije poslodavaca, ipak ministar Milošević, napravio značajan pomak u tom pravcu, formiranjem posebne ,,kreditno-garantne linije, u Fondu za razvoj CG, što je za pohvalu ali vjerujemo da ipak treba formirati nezavisnu instituciju po uzoru na evropske zemlje, u kojima postoji duga tradicija garantno-kreditnih fondova, naročito u agraru kaže Vidaković.
- Takođe još nije formirana Agencija za plaćanje u poljoprivredi iako je rok bio 1. januar 2011. godine, a bez nje nećemo moći povlačiti značajna sredstva pretpristupne pomoći. Uskoro ističe važenje dokumentu koji je tretiran kao strategija razvoja poljoprivrede CG (mada se mnogih njenih rokova i preporuka nijesu pridržavali njeni donosioci), a mi još nijesmo počeli izradu nove, koja bi trebala da važi narednih 10 godina, i koja bi trebala da utvrdi agrarnu politiku CG u narednom periodu ističe Vidaković.
- Takođe moram istaći da smo iz Unije poslodavaca insistirali na uspostavljanju nacionalnog Savjeta za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji je trebao biti konstituisan po zakonu još 2009. ali bezuspješno, izgleda da ćemo ga posljednji u Evropi formirati kada nam to narede iz Brisela kaže on.
Zastoji u proizvodnji
Crnogorski potencijali će sigurno samo procvjetati i biti konkurentni i na međunarodnom planu, kao što već imamo primjera u vinogradarstvu i mesnoj industriji. Najveći zastoji su u sektorima voćarstva i proizvodnji organske hrane, a upravo su nam tu najveći potencijali i komparativne prednosti u odnosu i na okruženje i na druge sektore, što se u narednom periodu hitno mora mijenjati i otkloniti barijere za razvoj. Upravo u ovim sektorima postoj e najveći "rezervoari za najbrže i najjeftinije zaposlenje i to u ruralnom sektoru, uz istovremeno najveće efekte po budžet drzave jer uvozimo kontinuirano oko 400 miliona hrane. Zato se u EU kaže da je poljoprivreda multi-funkcionalna i veoma važna grana za razvoj ekonomije jedne zemlje, ali ima ne manje značajan socijalni značaj i uticaj podsjeća Vidaković.
Krediti države
Poljoprivredni proizvođači u UPCG, prioritetno očekuju i traže od buduće Vlade CG, da u narednom periodu sva eksterna kreditna zaduženja države treba usmjeriti u razvoj proizvodnje umjesto, dosadašnje prakse, u podmirenje potrošnje, odnosno budžetski deficit, kaže on. Vjerujemo da jedino na taj način možemo sačuvati poljoprivredu u ovako otvorenom tržišnom sistemu da ne postane kolateralna šteta postojećeg liberalnog tržišnog sistema i negativnih reperkusija ulaska u EU bez adekvatne zaštite i pomoći poljoprivrednicima u tom procesu kaže Željko Vidaković.
Ulagati u proizvodnju
Na pitanje da li se moglo bolje i gdje su najveći zastoji u poljoprivrednoj proizvodnji u našoj zemlji, gospodin Vidaković odgovara:
Naravno da je moglo mnogo bolje od ostvarenog, da je Vlada prethodnih godina izdvajala za poljoprivredu 50 70 miliona eura (tj. Agrobudžet 3-5 odsto) koliko izdvajaju i zemlje u regionu, ali želimo da vjerujemo da će ovo biti jedan od imperativa nove Vlade CG. Takođe bi se i ta skromna sredstva bolje i brže uložila u proizvodnju, da je bilo intenzivnije saradnje Ministarstva prilikom koncipiranja budžeta i kreditnih linija sa UPCG i ostalim predstavnicima poljoprivrednika.
Pitanja za budućeg ministra
- UPCG kao i svi poljoprivrednici unaprijed obećavamo svu neophodnu pomoć i kooperativnost u otklanjanju dosadašnjih barijera za razvoj agrara po evropskom modelu.Ali istovremeno i očekujemo rješavanje zaostalih institucionalnih problema (kao što je formiranje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, Savjeta za poljoprivredu...) i brzu implementaciju zakonske regulative, za šta nam ne trebaju neka velika sredstva. Ali onamo gdje nam trebaju su investicije u proizvodnju i subvencije koje dobijaju poljoprivrednici u zemljama regiona, da bi mogli opstati makar na otvorenom tržištu u svojoj državi, ako nas naša država ne može izvozno subvencionirati, kao što to rade zemlje EU ali i mnoge u regionu - kaže Vidaković.