U okviru projekta "Evropski most saradnje u oblasti zaštite na radu" koji se već dvije godine sprovodi u zemalja Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo) i Turskoj, 29. novembra 2012.g. održan je forum u Ankari pod nazivom "Zaštita na radu u zemljama Zapadnog Balkana i Turske".
Delegaciju iz Crne Gore činili su predstavnici Unije poslodavaca, kompanija – članica UPCG, Uprave za inspekcijski nadzor i Udruženja zaštite na radu CG. Na forumu su učestvovali delegati navedenih zemalja učesnica u projektu ali i predastavnici Evropske komisije, privatnog i javnog sektora i brojnih organizacija regiona i EU zemalja koje se bave pitanjima bezbjednosti i zaštite na radu.
Tokom Foruma, razmatralo se unapređenje politika zaštite na radu, njihova usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, kultura zaštite i zdravlja na radu te sistem upravljanja navedenim pitanjima.
Pravni savjetnik u UPCG g-din Branislav Begovic, imao je čast da bude jedan od izlagača u uvodnom dijelu Foruma, a njegovo izlaganje slijedi u nastavku:
Izazovi i prilike za bolju zaštitu na radu
U Crnoj Gori – u poslednje 2-3 godine u javnim raspravama i polemikama u sve češćoj upotrebi je problematika bolje zaštite na radu. Bolja zaštita na radu tako ulazi u red masovnije korišćenih pa čak do nivoa profanih termina odnosno sintagmi koji, bez prethodno određenog značenja i sadržajnog okvira, mogu biti i predmet svakovrsnih manipulacija i (zlo)upotreba.
- Zaštita na radu u Crnoj Gori u svijetu važećih propisa (de lege lata)
a) Ustav
Ustav Crne Gore iz 2007 godine u članu 64 st.2 i 3 propisuje
"Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.
Omladina i žene uživaju posebnu zaštitu na radu."
b) Zakoni
- Zakon o radu (Sl.list CG br.49/08,59/11), kao krovni zakon u oblasti rada u pojedinim članovima ima odrednice koje se odnose na oblast zaštite na radu, s tim što isti upućuje na poseban zakon i kolektivne ugovore.
- Zakon o zaštiti na radu (Sl.list RCG br.79/04...Sl.list CG br.26/10) je ključni - je poseban Zakon za ovu oblast odnosa.
- Zakon o inspekcijskom nadzoru (Sl.list RCG br.39/03, Sl.list CG br.76/09, 57/11) koji posebno uredjuje pitanja postupka i druga pitanja u povodu nadzora nad primjenom propisa iz oblasti zaštite na radu.
- Zakon o inspekciji rada (Sl.list CG br.79/08, 40/11) koji konkretno uredjuje ovlašćenja inspektora rada uključiv i inspektora zaštite na radu.
- Zakon o Socijalnom savjetu (Sl.list CG br.16/07, 20/11, koji uspostavlja odnose socijalnih partnera i za oblast zaštite na radu čak i na način da se formira posebno specijalizovano tijelo – sekcija zaštite na radu obzirom na značaj te zaštite.
- Niz drugih posebnih zakona (kao što su Zakon od zaštiti od buke, Zakon od jonizirajućih zračenja, Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskihn proizvoda i dr.
c) Zako o zaštiti na radu (bliže)
- Novelama iz 2010.godine isti je harmonizovan sa Okvirom direktivom br.89/391/EEC o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja bezbjednosti i zdravlja zaposlenih na radu.
- Odnosni zakon se primjenjuje na sve zaposlene, učenike i studente, lica na stručnom osposobljavanju i usavršavanju, lica na profesionalnoj rehabilitaciji, lica koja izdržavaju kaznu zatvora ako su obavezna da obavljaju pojedine poslove, lica na dobrovoljnim i javnim radovima i volontere.
- Za primjenu odnosnog zakona u funkciji su ukupno 43 pod zakonska akta (organizacione i tehničke prirode) koja su bila preuzeta iz pravnog poretka ranije zajedničke države ili pak novo donijeta akta, a što je sve u nadležnosti odgovarajućih ministarstava. Treba ovom dodati činjenicu da je vremenski, pravno i čak tehnološki više njih "zastarjelo", ali da i dalje čine dio pravnog poretka o ovim pitanjima u Crnoj Gori.
- Novelama Zakona iz 2010.godine stvoreni su pravni osnovi za njegovu harmonizaciju te inplementaciju propisa Evropske unije propisa iz oblasti zaštite na radu.
- U Crnoj Gori ne postoji poseban organ koji se bavi poslovima zaštite na radu u smislu nezavisnog Savjeta ili Agencije zaštite na radu. Nasuprot ovom, postoji više ovlašćenih pravnih i fizičkih lica koja se bave pojedinim poslovima zaštite na radu (revizija tehničke dokumentacije, osposobljavanje i provjera osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih, priprema akata o procjeni rizika, periodični pregledi i ispitivanja uređaja, instalacija, ispitivanje uslova radne sredine i sl.).
d) Ključne karakteristike zakona
- Mjere zaštite na radu ne mogu prouzrokovati nikakve troškove za zaposlene.
- Zaštita na radu je djelatnost od javnog interesa.
- Zaštitu na radu sprovode sva domaća i strana pravna i fizička lica koja posluju na teritoriji Crne Gore.
- Ustanovljena je obaveza kolektivnog osiguranja od povrede na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.
- Propisano je niz preventivnih mjera pri projektovanju i izgradnji objekata pri uređenju prostora, mjera u povodu tehnoloških procesa, mjera u povodu sredtava opšte i lične zaštite, mjera za prethodne i periodične preglede opreme uređaja te zaposlenih.
- Relativno precizno su ustanovljena prava i obaveze te odgovornost poslodavaca koda su u pitanju politike izbjegavanja rizika, procjene rizika, prilagođavanje rada i radnih mjesta zaposlenih, zamjene opasnih tehnoloških procesa, bezbjedniji ili manje opasniji, davanje prednosti kolektivnim na pojedinačnim mjerama zaštite.
- Kada je u pitanju procjena rizika poslodavac mora donijeti akt o tome za sva radna mjesta. Takođe mora obezbjediti osposobljavanje i provjere osposobljenosti zaposlenih, mora identifikovati radna mjesta sa posebnim uslovima rada, a ako zaposleni radi kod više poslodavaca propisana je obaveza da svaki od tih poslodavaca takvom zaposlenom obezbjeđuje zaštitu na radu.
- Informisanje zaposlenih i njihovo učešće u pitanjima regulisanja zaštite na radu je kontinuirana obaveza poslodavaca.
e) Drugi propisi
- Markiramo samo OKU, kao propis koji vrijedi na čitavoj teritoriji, koji segmentarno "pokriva ovu problematiku". Naročito kada je u pitanju zaštita prevencije radne invalidnosti i rekreativni odmor zaposlenih.
III.Očekujući pravni ambijent u Crnoj Gori u oblasti Zaštite na radu ( de lege ferenda)
- U konteksu realizacije primjene regulatorne reforme, koja uključuje i tzv "Giljotinu propisa", a posebno u svijetu pripreme pregovora o pristupanju EU za pojedina poglavlja kao što je poglavlje 19, već su određeni radni timovi od kompententnih lica raznih Socijalnih partnera i zainteresovanih drugih subjekata što će izvjesno doprinijeti i realizaciji obaveza inplementacije 36 direktiva EU iz oblasti zaštite na radu.
- Upravo slijedi sprovođenje procedure donošenja novog Zakona zaštite na radu za čiju pripremu je već obrazovana stručna Radna grupa raznih Socijalnih partnera uključiv i pojedine stručne institucije, relevantne pitanja zaštite na radu.Prilika je, s toga, da se cjelovitije sagledaju relevanti aspekti zaštite na radu, stvore pouzdani mehanizmi za punu primjenu važećih standarada u oblasti zaštitie na radu stvori dobra osnova za razvijanje skladnih odnosa između svijeta rada i svijeta kapitala kada je u pitanju problematika zaštite na radu. Nadasve da se na postojećem nivou privredno tehnoloških mogućnosti mogu razvijati i preuzimati djelotvorno međunarodne obaveze proizašle iz više međunarodnih dokumenata, a prije svega i odredbe Evropske socijalne povelje (revidirane) po kojoj "svi radnici imaju pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada kako je to precizirano čl.3 iste.
- Novi nacionalni OKU čije se zaključivanje uskoro očekuje o ovim pitanjima daje i mogućnost otkaza Ugovora o radu zaposlenog za slučaj ne pridržavanja obaveze zaštite na radu koje su propisane i za koje su obezbijeđenja potrebna sredstva oprema i dr.
- Do sada provedene edukativne informativne i druge manifestacije u oblasti Zaštita na radu, valja iskoristiti kao pogodno tlo za dalje unapređivanje ne samo pravne infrastrukture već i praktičnih efekata i postizanja korisnosti za sve aktere privredne društvene zbilje. Praktičnim djelovanjem kako poslodavaca tako i zaposlenih treba dalje razvijati sinergiju svih aktera na polju zaštite na radu te širiti prostore bezbjednog i sigurnog rada u Crnoj Gori. Posećenost predmetnom treba da ima obilježje trajne vrijednosti buduči da čini dobru garanciju daljem privrednom društvenonom razvoju Crne Gore.
UPCG kao reprezentativna organizacija poslodavaca u Crnoj Gori spremna je dati svoj puni dioprinos u ostvarivanju navedenih ciljeva, kako u kreiranju propisa tako i u efikasnoj primjeni istih.
Hvala!
Unija poslodavaca Crne Gore
Branislav Begović, pravni savjetnik