U okviru projekta "Evropski most saradnje u oblasti zaštite na radu" koji se već dvije godine sprovodi u zemalja Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo) i Turskoj, 29. novembra 2012.g. održan je forum u Ankari pod nazivom "Zaštita na radu u zemljama Zapadnog Balkana i Turske".

Delegaciju iz Crne Gore činili su predstavnici Unije poslodavaca, kompanija – članica UPCG, Uprave za inspekcijski nadzor i Udruženja zaštite na radu CG. Na forumu su učestvovali delegati navedenih zemalja učesnica u projektu ali i predastavnici Evropske komisije, privatnog i javnog sektora i brojnih organizacija regiona i EU zemalja koje se bave pitanjima bezbjednosti i zaštite na radu.

Tokom Foruma, razmatralo se unapređenje politika zaštite na radu, njihova usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, kultura zaštite i zdravlja na radu te sistem upravljanja navedenim pitanjima.
Pravni savjetnik u UPCG g-din Branislav Begovic, imao je čast da bude jedan od izlagača u uvodnom dijelu Foruma, a njegovo izlaganje slijedi u nastavku:


Izazovi i prilike za bolju zaštitu na radu

U Crnoj Gori – u poslednje 2-3 godine u javnim raspravama i polemikama u sve češćoj upotrebi je problematika bolje zaštite na radu. Bolja zaštita na radu tako ulazi u red masovnije korišćenih pa čak do nivoa profanih termina odnosno sintagmi koji, bez prethodno određenog značenja i sadržajnog okvira, mogu biti i predmet svakovrsnih manipulacija i (zlo)upotreba.

  1. Zaštita na radu u Crnoj Gori u svijetu važećih propisa (de lege lata)

a) Ustav
Ustav Crne Gore iz 2007 godine u članu 64 st.2 i 3 propisuje
"Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu.
Omladina i žene uživaju posebnu zaštitu na radu."

b) Zakoni
- Zakon o radu (Sl.list CG br.49/08,59/11), kao krovni zakon u oblasti rada u pojedinim članovima ima odrednice koje se odnose na oblast zaštite na radu, s tim što isti upućuje na poseban zakon i kolektivne ugovore.
- Zakon o zaštiti na radu (Sl.list RCG br.79/04...Sl.list CG br.26/10) je ključni - je poseban Zakon za ovu oblast odnosa.
- Zakon o inspekcijskom nadzoru (Sl.list RCG br.39/03, Sl.list CG br.76/09, 57/11) koji posebno uredjuje pitanja postupka i druga pitanja u povodu nadzora nad primjenom propisa iz oblasti zaštite na radu.
- Zakon o inspekciji rada (Sl.list CG br.79/08, 40/11) koji konkretno uredjuje ovlašćenja inspektora rada uključiv i inspektora zaštite na radu.
- Zakon o Socijalnom savjetu (Sl.list CG br.16/07, 20/11, koji uspostavlja odnose socijalnih partnera i za oblast zaštite na radu čak i na način da se formira posebno specijalizovano tijelo – sekcija zaštite na radu obzirom na značaj te zaštite.
- Niz drugih posebnih zakona (kao što su Zakon od zaštiti od buke, Zakon od jonizirajućih zračenja, Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskihn proizvoda i dr.

c) Zako o zaštiti na radu (bliže)
- Novelama iz 2010.godine isti je harmonizovan sa Okvirom direktivom br.89/391/EEC o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja bezbjednosti i zdravlja zaposlenih na radu.
- Odnosni zakon se primjenjuje na sve zaposlene, učenike i studente, lica na stručnom osposobljavanju i usavršavanju, lica na profesionalnoj rehabilitaciji, lica koja izdržavaju kaznu zatvora ako su obavezna da obavljaju pojedine poslove, lica na dobrovoljnim i javnim radovima i volontere.
- Za primjenu odnosnog zakona u funkciji su ukupno 43 pod zakonska akta (organizacione i tehničke prirode) koja su bila preuzeta iz pravnog poretka ranije zajedničke države ili pak novo donijeta akta, a što je sve u nadležnosti odgovarajućih ministarstava. Treba ovom dodati činjenicu da je vremenski, pravno i čak tehnološki više njih "zastarjelo", ali da i dalje čine dio pravnog poretka o ovim pitanjima u Crnoj Gori.
- Novelama Zakona iz 2010.godine stvoreni su pravni osnovi za njegovu harmonizaciju te inplementaciju propisa Evropske unije propisa iz oblasti zaštite na radu.
- U Crnoj Gori ne postoji poseban organ koji se bavi poslovima zaštite na radu u smislu nezavisnog Savjeta ili Agencije zaštite na radu. Nasuprot ovom, postoji više ovlašćenih pravnih i fizičkih lica koja se bave pojedinim poslovima zaštite na radu (revizija tehničke dokumentacije, osposobljavanje i provjera osposobljenosti za bezbjedan rad zaposlenih, priprema akata o procjeni rizika, periodični pregledi i ispitivanja uređaja, instalacija, ispitivanje uslova radne sredine i sl.).

d) Ključne karakteristike zakona
- Mjere zaštite na radu ne mogu prouzrokovati nikakve troškove za zaposlene.
- Zaštita na radu je djelatnost od javnog interesa.
- Zaštitu na radu sprovode sva domaća i strana pravna i fizička lica koja posluju na teritoriji Crne Gore.
- Ustanovljena je obaveza kolektivnog osiguranja od povrede na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom.

- Propisano je niz preventivnih mjera pri projektovanju i izgradnji objekata pri uređenju prostora, mjera u povodu tehnoloških procesa, mjera u povodu sredtava opšte i lične zaštite, mjera za prethodne i periodične preglede opreme uređaja te zaposlenih.
- Relativno precizno su ustanovljena prava i obaveze te odgovornost poslodavaca koda su u pitanju politike izbjegavanja rizika, procjene rizika, prilagođavanje rada i radnih mjesta zaposlenih, zamjene opasnih tehnoloških procesa, bezbjedniji ili manje opasniji, davanje prednosti kolektivnim na pojedinačnim mjerama zaštite.
- Kada je u pitanju procjena rizika poslodavac mora donijeti akt o tome za sva radna mjesta. Takođe mora obezbjediti osposobljavanje i provjere osposobljenosti zaposlenih, mora identifikovati radna mjesta sa posebnim uslovima rada, a ako zaposleni radi kod više poslodavaca propisana je obaveza da svaki od tih poslodavaca takvom zaposlenom obezbjeđuje zaštitu na radu.
- Informisanje zaposlenih i njihovo učešće u pitanjima regulisanja zaštite na radu je kontinuirana obaveza poslodavaca.

e) Drugi propisi
- Markiramo samo OKU, kao propis koji vrijedi na čitavoj teritoriji, koji segmentarno "pokriva ovu problematiku". Naročito kada je u pitanju zaštita prevencije radne invalidnosti i rekreativni odmor zaposlenih.

III.Očekujući pravni ambijent u Crnoj Gori u oblasti Zaštite na radu ( de lege ferenda)

  1. U konteksu realizacije primjene regulatorne reforme, koja uključuje i tzv "Giljotinu propisa", a posebno u svijetu pripreme pregovora o pristupanju EU za pojedina poglavlja kao što je poglavlje 19, već su određeni radni timovi od kompententnih lica raznih Socijalnih partnera i zainteresovanih drugih subjekata što će izvjesno doprinijeti i realizaciji obaveza inplementacije 36 direktiva EU iz oblasti zaštite na radu.
  2. Upravo slijedi sprovođenje procedure donošenja novog Zakona zaštite na radu za čiju pripremu je već obrazovana stručna Radna grupa raznih Socijalnih partnera uključiv i pojedine stručne institucije, relevantne pitanja zaštite na radu.Prilika je, s toga, da se cjelovitije sagledaju relevanti aspekti zaštite na radu, stvore pouzdani mehanizmi za punu primjenu važećih standarada u oblasti zaštitie na radu stvori dobra osnova za razvijanje skladnih odnosa između svijeta rada i svijeta kapitala kada je u pitanju problematika zaštite na radu. Nadasve da se na postojećem nivou privredno tehnoloških mogućnosti mogu razvijati i preuzimati djelotvorno međunarodne obaveze proizašle iz više međunarodnih dokumenata, a prije svega i odredbe Evropske socijalne povelje (revidirane) po kojoj "svi radnici imaju pravo na bezbjedne i zdrave uslove rada kako je to precizirano čl.3 iste.
  1. Novi nacionalni OKU čije se zaključivanje uskoro očekuje o ovim pitanjima daje i mogućnost otkaza Ugovora o radu zaposlenog za slučaj ne pridržavanja obaveze zaštite na radu koje su propisane i za koje su obezbijeđenja potrebna sredstva oprema i dr.
  2. Do sada provedene edukativne informativne i druge manifestacije u oblasti Zaštita na radu, valja iskoristiti kao pogodno tlo za dalje unapređivanje ne samo pravne infrastrukture već i praktičnih efekata i postizanja korisnosti za sve aktere privredne društvene zbilje. Praktičnim djelovanjem kako poslodavaca tako i zaposlenih treba dalje razvijati sinergiju svih aktera na polju zaštite na radu te širiti prostore bezbjednog i sigurnog rada u Crnoj Gori. Posećenost predmetnom treba da ima obilježje trajne vrijednosti buduči da čini dobru garanciju daljem privrednom društvenonom razvoju Crne Gore.

UPCG kao reprezentativna organizacija poslodavaca u Crnoj Gori spremna je dati svoj puni dioprinos u ostvarivanju navedenih ciljeva, kako u kreiranju propisa tako i u efikasnoj primjeni istih.

Hvala!

Unija poslodavaca Crne Gore
Branislav Begović, pravni savjetnik