POTRAŽIVANJA ZATVARAJU KRUG

Još uvijek nije definisano kako riješiti problem insolventnosti, tj. nelikvidnosti preduzeća kad su u pitanju njihove relacije sa bankarskim sektorom, počev od kreditiranja malih i srednjih preduzeća, povraćaja tih kredita, pa sve do izdavanja bankarskih garancija kao instrumenta obezbjeđenja pri uvoznim aktivnostima. Dodatni problemi crnogorskih preduzeća proizilaze iz otežane naplate potraživanja među samim preduzećima, tzv. interkorporativnog duga, usljed smanjene likvidnosti. Očigledno je da nedovoljan novčani priliv stvara problem u realizaciji potraživanja, kako između privrednih subjekata, tako i između privrede i finansijskih institucija (banaka). Slabo funkcionisanje naplate potraživanja među privrednim subjektima dovodi do zatvorenog kruga dugovanja - izjavila je "Danu" ekonomska savjetnica Unije poslodavaca Ana Karanikić.

Prema podacima Centralne banke za prošlu godinu, bankarski sektor je nesumnjivo ojačao – ukupna aktiva je povećana za 11 procenata, a rezerve za 81,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kapital banaka je porastao za četvrtinu, a koeficijent solventnosti je 16,63 odsto, što je mnogo više od zakonski propisanog minimuma. Međutim, podaci CB iz marta pokazuju ogromnu nelikvidnost u privredi, jer svaka četvrta firma, odnosno njih više od 10 hiljada ima blokiran račun, sa ukupnim dugom koji je dosegao 110 miliona eura.

Karanikićeva je naglasila da se preduzeća "posljednjih par mjeseci" suočavaju sa smanjenom kreditnom podrškom od strane banaka, otežanim izdavanjem bankarskih garancija, "kao i nezainteresovanošću banaka da na bilo koji način izvrše reprogram kredita".

- Imajući u vidu visoku zaduženost domaćih građevinskih firmi, koja prema nezvaničnim podacima iznosi oko 600 miliona eura, i otprilike identičnu vrijednost započetih građevinskih radova, postoji bojazan da će sektor građevinarstva u Crnoj Gori biti značajno pogođen ekonomskom krizom, kroz pad tražnje i teškoće pri otplati kredita- upozorila je ona.

Navela je da će poslodavci pribjegavati otpuštanju radnika isključivo u ekstremnim slučajevima.

- Poslodavci su prinuđeni na racionalizaciju poslovanja u kriznim uslovima, ali vjerujemo da će otpuštanje radnika biti posljednja mjera. Čak i oni koji posluju u najugroženijim privrednim sektorima, recimo u građevinarstvu, radije pokušavaju da primjene fleksibilnije oblike radnog vremena ili isplate zarada. Međutim, istovremeno se očekuje i od zaposlenih da daju svoj puni doprinos prevazilaženju krize u svojim preduzećima - kazala je Karanikićeva.

Ona je podsjetila da je UPCG u prethodnom periodu "intenzivnim aktivnostima usmjerenim prema donosiocima odluka i državnim organima koji ih sprovode" pokušala da sinhronizovano sagleda mogućnosti za prevazilaženje negativnih posledica globalne ekonomske krize.

- Održani su sastanci sa Ministarstvom finansija, Poreskom i Upravom carina na kojima su donijeti određeni zaključci i rješenja za koja smatramo da će u narednom periodu olakšati poslovanje i doprinijeti većoj efikasnosti crnogorskih preduzeća. Tako je Uredbom o odloženom plaćanju carinskog duga, koja je stupila na snagu 1. aprila tekuće godine, uređeno odloženo plaćanje carine i poreza na dodatu vrijednost pri uvozu proizvoda. Uredba je privremenog karaktera i važi do 1. jula. Carinski dug se može platiti u roku od 30 dana od dana prihvatanja carinske deklaracije, a omogućeno je i da se kao obezbjeđenje priloži bankarska garancija koja glasi na uvoznika, špeditera, ili treće pravno lice koje već ima priloženu bankarsku garanciju - precizirala je Karanikićeva.

S.G.