photo credit: Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore i NVO Centar za ženska prava, u susret 8. martu, Međunarodnom danu žena, organizovali su okrugli sto na temu „Na ravne časti - ravnoteža između privatnog i poslovnog života".

U uvodnom dijelu obratila se predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović koja je navela da je briga o porodici vjekovima činila najznačajniju ulogu žene u crnogorskom društvu. „Modernizacija i razvoj društava, te feministički i talasi borbe za unapređenje ljudskih i ženskih prava sredinom prošlog vijeka, izveli su ženu iz sfere privatnog i omogućili joj da postane aktivna učesnica svih društvenih procesa. Ali, ne bez brojnih izazova“, kazala je Đurović i dodala da su žene tokom cijelog života suočene sa brojnim poteškoćama, među kojima su najizraženije ekonomska zavisnost, mizoginija, seksizam, kao i govor mržnje u javnom diskursu, kojem su, kako je rekla, naročito izložene one koje se usude da se bave tzv. „vidljivim“ poslovima, kakav je politika.

„Izlazak žena na tržište rada nije pratilo paralelno povećanje učešća muškaraca u porodičnoj brizi i njezi. Žene su se, samim tim, morale suočiti sa nemogućnošću usklađivanja porodičnih obaveza i potrebe za profesionalnim usavršavanjem. Umjesto društva jednakih šansi za sve, ostavljen im je nepodijeljen teret onoga što danas prepoznajemo kao neplaćeni kućni rad“, rekla je Đurović.

Predsjednica Skupštine Crne Gore se osvrnula i na problem nasilja u porodici sa kojim se suočava ogroman broj žena u Crnoj Gori istakavši da je neophodno podsjetiti na sve žrtve femicida u našoj zemlji i iskazati im dužno poštovanje, te poslati poruku podrške svim sugrađankama koje svakodnevno trpe fizičko i psihičko nasilje.

„Nikada ne smijemo zaboraviti Šejlu Bakiju, Zumritu Nerdu, Branku Petrović, Anastasiju Lašmanovu i još desetine žena koje su, nažalost, platile cijenu porodičnog i partnerskog nasilja i više nisu sa nama. U znak sjećanja na njih, moramo stvarati bolji ambijent za naše nasljednice u kojem će se osjećati slobodno i bezbjedno. Samo tako možemo graditi društvo zasnovano na istinskoj ravnopravnosti, solidarnosti, toleranciji i pravdi, što mora biti cilj svih nadležnih institucija, ali i svake žene i svakog muškarca u Crnoj Gori“, zaključila je predsjednica Đurović.

Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa naglasila je da je Evropskoj uniji veoma stalo do ovog temeljnog pitanja jednakosti i pravičnosti u našim društvima. „Od avgusta 2022. godine, sve države članice moraju primjenjivati pravila koja važe širom EU i imaju za cilj poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života za roditelje i staratelje, a koja su usvojena 2019. godine. Ova pravila utvrđuju minimalne standarde za očinsko, roditeljsko i starateljsko odsustvo i uspostavljaju dodatna prava, kao što je pravo na traženje fleksibilnih radnih aranžmana. Ovo će pomoći ljudima da razviju svoje karijere i porodični život bez potrebe da žrtvuju jedno od to dvoje,“ navela je.

Ambasadorka Popa je podsjetila na istraživanja koja pokazuju da, u prosjeku, globalno, žene obavljaju 75 odsto ukupnih neplaćenih poslova njege, uključujući brigu o djeci, brigu o starima, kuvanje i čišćenje, te da su žene u dvostruko većem riziku od gubitka posla. „Neki će reći da je to naša kultura ili naši običaji. Međutim, možemo promijeniti kulturu i običaje u svim našim društvima, sa pravim zakonima i pravim uzorima, a mnoge od njih vidim danas ovdje, među vama. Ova vrsta promjene može potrajati, ali vidimo da sve više zemalja EU uvodi ili produžuje roditeljsko odsustvo. Majčinstvo i očinstvo nikada ne bi trebalo doživljavati kao alternativu karijeri“, rekla je ambasadorka.

Izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava Maja Raičević zahvalila je predsjednici Skupštine Crne Gore na inicijativi da se na ovom nivou otvori dijalog o ovoj važnoj temi, kojom se u Centru za ženska prava, podsjetila je, bave unazad nekoliko godina. „Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružaoca njege, o kojoj danas govorimo, tijesno je povezana sa temom ženskog neplaćenog rada, pa ću prije nego predstavim ključne novine ove Direktive, reći nešto i o ovoj važnoj, a prilično zanemarenoj temi“, istakla je Raičević.

Ona je dodala da se neformalni rad u kući nimalo ne cijeni i da formalno nezaposlene žene imaju vrlo nezadovoljavajući društveni status. „Uprkos jasno određenoj ulozi žene u kući i u ekonomiji brige, društvo danas od žena očekuje da privređuju skoro koliko i muškarci, pa mnoge od njih rade sve duže da bi obezbijedile adekvatna finansijska sredstva za sebe i svoje porodice“, naglasila je ona dodajući da to takođe nosi višestruki teret za žene - s jedne strane teret neplaćenog kućnog rada, a s druge, teret rada u formalnoj ekonomiji koji se često odvija u lošijim uslovima u odnosu na muškarce, slabije je plaćen i diskriminišući. „EU Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života je direktiva tzv. minimalne harmonizacije što znači da su postavljeni minimalni standardi za države članice EU i one u procesu EU integracije, među kojima je i Crna Gora. Ipak, i ti minimalni standardi predstavljaće ozbiljan posao za našu Vladu ako ih želimo sprovesti do kraja i efikasno“, kazala je Raičević.

U panel diskusiji na temu „Zašto je ravnoteža neophodna i kako do nje?”, ocjenjujući da je crnogorsko društvo duboko patrijahalno, državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete Maša Stevović je poručila da je potreba da se zajednički djeluje kako bi došlo do korjenitih promjena. U tom kontekstu, ona je precizirala da će Ministarstvo prosvjete nastojati da ,,ubrza osnaživanje cjelokupne predškolske i školske infrastrukture”, te da će u narednom periodu biti povećan broj produženih boravaka.

Direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Aleksandar Memčević je istakao da će nadležno ministarstvo i u narednom periodu politikama za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života težiti ka dostizanju rodne ravnopravnosti sa većim učešćem žena na tržištu rada, kao i ravnopravne podjele obaveza starateljstva između muškaraca i žena.

V.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Ljudmila Popović govorila je o ženi kao sili, pokretaču društvene transformacije i istovremeno najosjetljivijem segmentu društva. Ona je navela da je neophodno da se zajednički utiče na promjenu svijesti usvajanjem novih pristupa i strukturalnih promjena u svim oblastima društva, privatnoj sferi i sopstvenom radnom okruženju, što će, ocijenila je, nužno voditi punoj ravnopravnosti.

Savjetnica za žensko preduzetništvo i menadžment u Uniji poslodavaca Crne Gore Zvezdana Oluić je kazala da promjene u svakoj sferi, pa i pomenutoj, zahtijevaju tijesnu međusektorsku saradnju. Ona je naglasila da veću pažnju treba posvetiti ekonomiji roditeljstva i promociji uloge očeva u odgajanju djece.

Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović je navela da je važno iskoristiti kolektivne ugovore na nivou kompanija ,,kako bi na pravi način regulisali naš mikrokosmos u radnoj cjelini”.

O temi ,,Koliko vrijedi neplaćeni rad?”, podsjetivši na zakonsku regulativu koja uređuje ovu problematiku, profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Maja Kostić Mandić je kazala da temi treba pristupiti sa dozom optimizma, te posebnu pažnju posvetiti načinu na koji se vaspitavaju muška djeca.

Nacionalna koordinatorka Međunarodne organizacije rada Nina Krgović je istakla da je intencija Međunarodne konferencije statističara da bude uvedeno u ankete o radnoj snazi, kao instrumenta mjerenja tržišta rada, indikatora tržišta rada, redovno ili periodično mjerenje neplaćenog rada.

Koordinatorka Servisa za podršku ženama u okviru Centra za ženska prava Ana Jaredić apostrofirala je da u postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života, ,,važan elemenat i faktor igra sredina, kao i da je neophodno da sama žena shvati da ne mora u svemu biti savršena”.

Urednica i novinarka Televizije „Vijesti“ Danijela Lasica je skrenula pažnju da postizanje balansa između privatnog i poslovnog života podrazumijeva najprije zadovoljnu ženu, ženu koja je jednako spremna da vrijeme posveti sebi, kao i svojim obavezama.

Ovom prilikom emitovan je i video prilog koji je prikazao obraćanja poslanica u Skupštini Crne Gore na temu usklađivanja privatnog i poslovnog života.

Izvor: Skupština Crne Gore