U nastavku slijedi intervju predsjednika UPCG Predraga Mitrovića, objavljen u Pobjedi.
Opstanak preduzeća zavisiće od brzine i efektivnosti podrške
Prvi preduslov održivosti preduzeća i radnih mjesta je dodatno normativno uređenje poslovanja u uslovima za vrijeme i dok traju izražene posljedice epidemije, s akcentom na pojedine institute iz radno-pravnih odnosa, naveo je Mitrović. On očekuje da budući paketi mjera pomoći Vlade prati i "prihvatljiv i vremenu prilagođen Zakon o radu.
Crnogorska ekonomija je ozbiljno ugrožena zbog pandemije kovida-19, ali i problema koji su postojali već niz godina i nijesu se rješavali u mjeri i na način koji može odgovoriti potrebama privrednika i održivosti njihovog preduzeća, saopštio je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović. On smatra da Vladine mjere podrške privredi u prošloj godini nijesu bile dovoljne, te da se sa njima dosta kasnilo. Govoreći o očekivanjima od nove Vlade, Mitrović je poručio da održivost preduzeća i radnih mjesta, zavisi od brzine djelovanja i efektivnosti podrške koja će njihovom opstanku biti pružena.
- Teška situacija, u kojoj se crnogorska privreda nalazila i prije pandemije, dodatno uzdrmana upravo izbijanjem novonastale krize koja je ugrozila i dovela u pitanje održivost velikog broja preduzeća i radnih mjesta. Dodatno, pretjerano oštre i nedovoljno odvagane mjere NKT-a sa samog početka epidemije iscrpile su ionako ,,slabašne privrednike iz reda preduzetnika, mikro i malih preduzeća. Zato sve buduće mjere i politike moraju biti pravovremene, adekvatne i strateški vođene, kako bi njihova implementacija omogućila privredni oporavak i izgradnju stabilne i na krize otporne ekonomije i društva – kazao je Mitrović.
KOVID KRIZA
Prema njegovim riječima poslovno okruženje je i prije pandemije karakterisao nestabilan i nepredvidiv regulatorni okvir, nelikvidnost preduzeća i veliki broj blokiranih računa, izražena siva ekonomija, koju usložnjava i problem postojanja nelojalne konkurencije, manjak finansija i adekvatne kreditne podrške bankarskog sektora, brojnost, visina i nepredvidivost fiskaliteta i parafiskaliteta na lokalnom nivou.
- Nastupanjem kovid krize, privrednici su se suočili s novim, još većim problemima koji nijesu nastali kao rezultat njihovih loših poslovnih odluka, već isključivo vanrednih okolnosti koje su im nametnute i u koje su prosto gurnuti. Oni koji ne stvaraju i ne moraju svakog mjeseca razmišljati kako da zarade platu za sebe i druge, ne znaju što znači kad su ti ruke vezane. Oni ne znaju koliki su napori potrebni da bi se proizvod ili usluga obezbijedili i plasirali na tržištu, a na osnovu ostvarenog prihoda servisirale i ispunile sve obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, poslovnim partnerima, državi – smatra Mitrović.
On smatra da Vladine mjere podrške privredi u prošloj godini nijesu bile dovoljne.
- Iako su dosadašnje ekonomske mjere podrške u određenoj mjeri relaksirale naše privrednike i bile korisne i za njih i zaposlene, to nije bilo dovoljno bar ne na način koji je odgovarao očekivanjima većine crnogorskih privrednika. Iako je drugi paket mjera Vlade bio konkretniji od prvog, čime je pokazana briga države za privredu, generalna ocjena poslodavaca je bila da se s njim dosta kasnilo, odnosno da su mjere morale biti donijete i implementirane ranije – kazao je Mitrović. Prema njegovim riječima takva ocjena je važila i u slučaju trećeg paketa ekonomskih mjera Vlade od 23. juna.
On je podsjetio da je u periodu od marta do septembra prošle godine Generalni sekretarijat UPCG uputio veliki broj dopisa i intervencija Vladi, NKT-u, resornim ministarstvima i nadležnim ustanovama, ukazujući na konkretne potrebe, probleme i očekivanja privrednih subjekata, kao i da je UPCG ovim povodom sačinila i tri prijedloga mjera koje je uputila Vladi i NKT-u.
- Iako je određeni broj naših prijedloga Vlada prihvatila i uvrstila u svoje pakete podrške privredi, što smo tada pozdravili a to činimo i danas, ostaje utisak da su usvojena rješenja, a time i njihovi efekti po privredu i zaposlene mogli biti veći, bolji i kvalitetniji. Nadamo se da se takvi propusti neće dešavati, te da će u narednom periodu biti više i razumijevanja i spremnosti Vlade za punu primjenu socijalnog dijaloga sa UPCG i sindikatima, za razliku od jednog perioda kada takva praksa uopšte nije postojala – rekao je Mitrović.
OČEKIVANJA
Govoreći o očekivanjima od nove Vlade, Mitrović je naveo da je dugogodišnje zalaganje UPCG da se ekonomija stavi u fokus i ima primat nad politikom.
Mitrović je podsjetio da je UPCG 16. decembra uputila nadležnima četvrti prijedlog mjera UPCG koji, kako kaže, počiva na realnim potrebama i očekivanjima privrednika, a sadrži prijedloge niza mjera koje je potrebno preduzeti u što kraćem roku.
- Sudeći po najavama koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, za očekivati je da će se određeni prijedlozi Unije, poput onog koji se odnosi na formiranje garantnog fonda, naći u novom setu ekonomskih mjera Vlade – saopštio je Mitrović.
On je naveo da se neke od preporuka Vladi tiču i povoljnih kreditnih aranžmana, poreskih rasterećenja, subvencionisanja zarada, subvencionisanja nabavke fiskalnih uređaja i opreme za privrednike, smanjenja lokalnih nameta.
Mitrović smatra da period koji slijedi iziskuje da se kapaciteti javnog i privatnog sektora objedine prateći epidemiološku situaciju u zemlji i stave u službu zajedničkog cilja oporavka i stabilizacije privrede, a time i ukupnog društva.
- Za te procese posebno će biti važna dodatna senzibilnost Vlade da djeluje pravovremeno i adekvatno, uz uvažavanje sugestija privrede i punu primjenu postojećih instrumenata socijalnog dijaloga. Nadamo se da će takva naša očekivanja biti u što skorijem roku realizovana, a potvrđena upravo kroz novi set ekonomskih mjera Vlade – istakao je Mitrović.
On očekuje da se na sastancima sa predsjednikom Vlade i resornim ministrima razgovara i o određenim pitanjima koja je UPCG još ranije pokrenula, a sada i dodatno aktuelizovala četvrtim prijedlogom mjera za podršku privredi.
Mitrović je podsjetio da se, između ostalog, radi o inicijativama UPCG koje se tiču hitnih izmjena Zakona o PDV-u, a zatim i izmijena i dopuna Zakona o radu, odnosno donošenja leks specijalisa za uređenje radnopravnih odnosa u uslovima pandemije i više sile.
BANKROT
Mitrović je upozorio da će zbog situacije koju nisu proizveli već im je nametnuta, neki od privrednih subjekata u narednom periodu doživjeti bankrot (posebno mikro i mala preduzeća iz ranjivih sektora), a sudbinu tih posljedica pratiće i njihovi zaposleni.
- To znači da održivost preduzeća, baš kao i postojećih radnih mjesta, zavisi od brzine djelovanja i efektivnosti podrške koja će njihovom opstanku biti pružena. Prvi preduslov tome je dodatno normativno uređenje poslovanja u uslovima za vrijeme i dok traju izražene posljedice epidemije, s akcentom na pojedine institute iz radno-pravnih odnosa – saopštio je Mitrović.
On očekuje da će se rješavanju ovog pitanja pristupiti u što skorije vrijeme, a tako i odgovoriti inicijativi koju je UPCG podnijela nadležnima još 3. jula, a prethodno i 27. maja, kroz treći prijedlog mjera UO UPCG.
- Krajnje je vrijeme da se neizvjesnost i nepredvidivost daljeg razvoja epidemiološke situacije osigura hitnim postupanjem i dogovorom socijalnih partnera oko esencijalno važnih pitanja. Zabrinjavajući podaci o svakodnevnim gubicima koji prijete zatvaranjem preduzeća i otpuštanjem zaposlenih traže da se crnogorski regulatorni okvir u oblasti radno-pravnih propisa što prije stavi na dnevni red, unaprijedi i normativno uredi u dijelu koji reguliše poslovanje za vrijeme vanrednih okolnosti kao što su postojeće. Vjerujemo da će takav naš zahtjev naići na razumijevanje, te da će budući paketi mjera pomoći Vlade pratiti i prihvatljiv i vremenu prilagođen Zakon o radu – zaključio je Mitrović.
Očekuje nastavak dijaloga sa Vladom
Mitrović je naglasio da će profesionalan odnos koji je bio karakteristika djelovanja i saradnje Unije sa prethodnim vladama, biti konstanta i u odnosima sa novom Vladom.
On nosi pozitivne utiske po pitanju prvih koraka koje je preduzeo ministar za ekonomski razvoj Jakov Milatović.
- Konkretno, mislim na sastanak koji je održan na inicijativu ministra, u organizaciji Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, a uz učešće UPCG i ostalih poslodavačkih udruženja što je format kojem ranije nismo imali prilike da svjedočimo – rekao je Mitrović.
On je dodao da je to bila prilika da se ministru i njegovom timu prezentuje četvrti prijedlog mjera UPCG.
- Sudeći po tada datoj najavi, nastavak dijaloga ovog ministarstva sa poslodavačkim udruženjima treba očekivati i za sve buduće odluke i rješenja koja će se odnositi na sektor privrede, što je svakako poruka koja nas ohrabruje – naveo je Mitrović.
- Sudeći po najavama koje su se prethodnih dana mogle čuti u javnosti, za očekivati je da će se određeni prijedlozi Unije, poput onog koji se odnosi na formiranje garantnog fonda, naći u novom setu ekonomskih mjera Vlade – saopštio je Mitrović
Prihodi u 2020. niži kod 90 odsto preduzeća
Mitrović je saopštio podatke iz istraživanja UPCG sprovedenog uz podršku ILO, u toku oktobra, na uzorku od 312 preduzeća iz cijele Crne Gore.
Istraživanje je pokazalo da skoro 90 odsto ispitanih preduzeća procjenjuje da će im prihodi ostvareni prošle godine biti niži od prihoda iz 2019. godine. Kad je u pitanju turistički sektor, privrednici su naveli da su zbog propale turističke sezone zabilježili pad prihoda veći od 80 odsto u odnosu na one ostvarene 2019. godine – precizirao je Mitrović.
On je dodao da rezultati istraživanja koji se odnose na ukupnu privredu govore da je procjena 34 odsto ispitanika da su u poređenju sa istim periodom prošle godine zabilježili pad poslovnih prihoda na nivou od 21 do 40 odsto, dok je 30,5 odsto ispitanika navelo da su im prihodi pali za više od 61 odsto u odnosu na prošlogodišnje.
Novinar: Srđan Popović
Izvor: Pobjeda, 10. januar 2021. god (rubrika Ekonomija, str. 4 i 5)