Privredna komore Crne Gore (PKCG) je 21. aprila obilježila svoj dan i 93 godine postojanja i rada. Tim povodom, PKCG je publikovala i specijalno izdanje Glasnika, sa autorskim tekstovima i intervjuima državnih zvaničnika, partnera iz različitih sfera društva iz zemlje i inostranstva, te laureatima.
Intervju predsjednika UPCG Predraga Mitrovića objavljen u Glasniku PKCG (str. 34-36) možete pročitati u nastavku, kao i u PDF verziji dostupnoj u prilogu (na dnu strane).
NEOPHODNA SNAŽNA SINERGIJA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA
Ako želimo izbjeći pretvaranje zdravstvene i ekonomske krize u produženu humanitarnu katastrofu, neophodna je snažna sinergija javnog i privatnog sektora koji će mikro i malim biznisima, te ostalim privrednim subjektima, pružiti snažnu, organizovanu podršku, istakao je u intervjuu Glasniku Predrag Mitrović, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore.
On smatra da poslovne asocijacije treba zajedno da rade na svim aktivnostima namijenjenim oporavku ekonomije, otvaranju novih i razvoju postojećih preduzeća, edukaciji i jačanju preduzetničke kulture - posebno među mladima i ženama.
Glasnik: Epidemija COVID 19 je obilježila 2020. godinu, a nažalost njen nastavak uz sve zdravstvene i ekonomske probleme osjećamo nesmanjenom žestinom i u 2021. godini. Imate li saznanja i da li ste radili procjene kolika je ekonomska šteta koju je ova kriza učinila crnogorskoj privredi, i kako će nacionalna ekonomija izgledati nakon krize?
P. Mitrović: Koliko je ekonomska situacija u zemlji teška i nepovoljna i za poslodavce i zaposlene govori i to što se i prije COVID-19 krize crnogorska biznis zajednica borila sa problemima nelikvidnosti, velikog broja blokiranih preduzeća i izražene sive ekonomije. Sa tim teretom, ne svojim izborom, privrednici su sredinom marta prošle godine gurnuti u novi problem koji je do 30. aprila rezultirao zabrinjavajućim bilansom. U cilju obezbeđenja pune podrške i pomoći privredi, osim intezivne komunikacije sa članstvom i nadležnim organima, Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) je sačinila četiri poziciona dokumenta - Predloga mjera UO UPCG za podršku privredi koji su počivali na realnim potrebama i očekivanjima privrednika, a sadržali veliki broj predloga rješenja (opšte i sektorske mjere) koja su u nadležnosti centralne i lokalnih vlasti. Značajan broj naših predloga i inicijativa uključen je u sva četiri paketa mjera koje je Vlada Crne Gore do danas donijela, uključujući i onaj iz januara 2021. godine.
Poznato je da je UPCG konstantno slala poruku o našoj spremnosti da teret krize podijelimo i iznesemo zajedno, a takav stav imamo i danas. Iskreno vjerujem da je COVID-19 pandemija svima u Crnoj Gori jasno pokazala da podrška održivosti preduzeća i očuvanju radnih mjesta nema alternativu. Zdravstvena i eko-nomska kriza moraju se istovremeno rješavati, a politika države i saradnja socijalnih partnera – Vlade, UPCG i sindikata – moraju biti na još većem nivou. To je imperativ svih mjera i politika koje zajedno, udruženim snagama treba realizovati u interesu privrede, zaposlenih, građana i države.
U periodu od nastanka epidemije, UPCG je pripremila dva istraživanja o uticaju COVID-19 na poslovanje preduzeća. Rezultate prvog, sprovedenog još u aprilu 2020. godine, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (ILO) i EBRD-om, prezentovali smo sredinom maja, dok su rezultati našeg drugog istraživanja, realizovanog uz podršku ILO-a, prezentovani početkom marta 2021. godine. Opšti zaključak oba istraživanja je da se privredni subjekti u Crnoj Gori nalaze u izuzetno teškoj situaciji, da nose ogroman teret koji ih pritiska i duže od godinu dana potpuno veže ruke, a jednom broju i prijeti nestajanjem sa tržišta. U prilog tome, podsjetiću da je tokom prvog “talasa” krize više od 40% privrednih subjekata u potpunosti prekinulo s radom, dok je 35% djelimično poslovalo. Najizloženija negativnim uticajima bila su mikro preduzeća, od kojih je više od 50% u potpunosti prekinulo sa radom. Potpuna obustava rada bila je najprisutnija u sektoru zanatstva (83%), ugostiteljstva (72%), prevoza (70%) i hotelijerstva (62%). Rezultati drugog istraživanja UPCG pokazuju da je u IV kvartalu 2020. godine, usljed brojnih problema i restriktivnih mjera, svako treće preduzeće iz uzorka prijavilo da radi sa znatno smanjenim kapacitetom. Čak 60% preduzeća u sektoru transporta, 44% u sektoru HORECA i 35% iz sektora usluga poslovalo je sa znatno smanjenim kapacitetom. Pad prihoda zabilježilo je skoro 90% anketiranih preduzeća, a prosječan pad prihoda na nivou uzorka iznosio je 47%, što znači da su privrednici ostvarili polovinu prihoda koji su imali u istom periodu 2019. god. Pad prihoda najviše je pogodio mikro i mala preduzeća, gdje je oko 20% ispitanika to procijenilo na preko 80% u odnosu na prihode iz IV kvartala 2019. god. Pad prihoda posebno je primjetan u HORECA (prosjek: 73%) i sektoru transporta u kojima su sva preduzeća iz uzorka prijavila pad prihoda (prosjek: 62%). U cilju smanjenja troškova povezanih s radnom snagom, preduzeća su najčešće pristupala smanjenju ili potpunom zamrzavanju novog zapošljavanja (46%). Iako je smanjenje broja zaposlenih bilo među najmanje rasprostranjenim mjerama smanjenja troškova, gotovo 25% preduzeća predviđa otpuštanja u narednom periodu, a takva namjera najprisutnija je kod malih (40%) i srednjih preduzeća (30%). Moguća ukidanja radnih mjesta najviše zabrinjavaju u sektoru HORECA sa čak 53% preduzeća koja planiraju takvu mjeru. Najčešći izazovi sa kojima su se suočavala preduzeća bili su nagli pad tražnje za robama i uslugama (skoro 70%) i poteškoće u naplati potraživanja (50%). Preko 40% preduzeća očekuje potpuni oporavak, gotovo jedna trećina ima potrebu za dodatnim mjerama za smanjenje troškova da bi mogli da se oporave, dok 14% preduzeća razmišlja o privremenoj obustavi rada. Subvencije na zarade identifikovane su kao najpotrebnija vrsta podrške u svim preduzećima - bez obzira na veličinu. Krediti za likvidnost preko IRF-a ili komercijalnih banaka druga su najpopularnija mjera kod MMSP, dok su velika preduzeća navela otpis duga.
Na kraju, treba podsjetiti i na podatke koji takođe zabrinjavaju, a potvrda su rezultata našeg istraživanja i ozbiljnih problema sa kojima se biznis zajednica trenutno suočava. Naime, na 15. mart 2020. god, prema podacima koje je UPCG dobila od ZZZCG, na evidenciji Zavoda bilo je 35.466 nezaposlenih lica. Godinu dana kasnije, na 26. mart 2021. godine, broj nezaposlenih na Zavodu iznosio je 54.987 lica, što je povećanje od 19.521 lica ili 55,04%. Sa druge strane, brine to što preko 19.000 kompanija ima blokirane račune jer to čini više od polovine od ukupnog broja registrovanih privrednih subjekata. Zato i ovom prilikom ističem potrebu snažnije podrške i ulaganja u privatni sektor, jer se time povećava otpornost privrede i doprinosi otvaranju novih radnih mjesta, a na dugoročnom planu obezbjeđuje stabilnost i dalji razvoj društva i države.
Glasnik: Čini nam se da je ova kriza ujedinila institucije, ustanove, udruženja – posebno nas izvan državne administracije. Kakvom ocjenjujete saradnju poslovne asocijacije koju predstavljate i Privredne komore Crne Gore? Imate li neke predloge, ideje, projekte, polja saradnje u kojima Privrednu komoru vidite kao partnera za sinergijsko djelovanje?
P. Mitrović: U ovim izazovnim vremenima male ekonomske jedinice posebno su ranjive. Ako želimo izbjeći pretvaranje zdravstvene i ekonomske krize u produženu humanitarnu katastrofu, neophodna je snažna sinergija javnog i privatnog sektora koji će mikro i malim biznisima, te ostalim privrednim subjektima, pružiti snažnu, organizovanu podršku. Svjestan sam da saradnja prethodnih godina nije bila na očekivanom nivou, ali je važno podsjetiti da su poslodavačke organizacije, uključujući UPCG i PKCG, prije nastale krize održale sastanak i dogovorile pravce zajedničkog djelovanja. Iako je epidemija COVID-19 odložila neke naše aktivnosti, vjerujem da će predstojeći period potvrditi iskazanu spremnost i otvorenost za saradnju koja je u interesu napretka i daljeg razvoja privrede, društva i države. Sve aktivnosti namijenjene oporavku ekonomije, otvaranju novih i razvoju postojećih preduzeća, edukaciji i jačanju preduzetničke kulture – posebno među mladima i ženama, oblasti su na kojima treba zajedno raditi. COVID kriza je omogućila da digitalna ekonomija i online poslovanje uđu na velika vrata, a procesi digitalne transformacije postanu naša stvarnost. To je oblast u koju svi treba da se uključimo i djelujemo udruženim snagama, kroz Odbore koje smo formirali. Isto važi za rad po pitanju razvoja zelenih poslova i zelenog zapošljavanja, naročito imajući u vidu ustavno uređenje CG kao ekološke države i njen evropski put. UPCG godinama objašnjava da turizam obezbjeđuje nevidljivi izvoz, a izgleda da nam je korona pomogla da shvatimo kako da ga efikasnije uvežemo sa poljoprivredom. Očekujem da će Vlada i nadležne institucije prepoznati značaj našeg udruženog nastupa, te da će inteziviranje saradnje javnog i privatnog sektora podržati kao mjeru daljeg napretka crnogorskog društva i države.
Glasnik: Privredna komora Crne Gore obilježava 93 godine uspješnog rada. Koju poruku biste ovim povodom uputili Komori i privrednicima?
P. Mitrović: U svim razvijenim ekonomijama, Komore imaju veoma značajnu ulogu. Potvrdu tome daje i pozicija Privredne komore Crne Gore koja ovih dana obilježava 93 godine postojanja i rada, što je izdvaja kao najstarije privredno udruženje u zemlji. Stoga ovom prilikom, u svoje i ime UPCG, predsjedniku PKCG gospodinu Vlastimiru Goluboviću, rukovodstvu i zaposlenima, upućujem čestitke za uspjehe i ostvarene rezultate koji stoje iza njihovog i rada njihovih prethodnika. Jubilej koji PKCG proslavlja je važan, a istovremeno i obavezujuć – posebno u odnosu na biznis zajednicu i uslove poslovanja za koje treba obezbijediti neometani rast i razvoj. Teška ekonomska situacija u zemlji zahtijeva da se više nego ikada ranije pokaže odgovornost po svim pitanjima koja imaju za cilj zaštitu interesa privrednih subjekata. Iako to nije lako, očekujem da će rukovodstvo PKCG pokazati mudrost i kvalitetno odgovoriti takvim očekivanjima. Podsjećam, PKCG na tom putu može očekivati podršku i partnerski odnos UPCG, koji počiva kako na našoj prirodnoj povezanosti, tako i strateškom opredjeljenju Unije za djelovanje koje je u službi razvoja privrede i unapređenja poslovnog ambijenta.